Svakog sata bogatiji su za 14 milijuna dolara, a sada su postavili novi cilj: Ostalo je 10 godina

Izvješće koje kaže da će svijet dobiti svojeg prvog bilijunaša prije nego se približi skupom cilju postizanja klimatske neutralnosti donosi i vijest da se od 2020. do danas objedinjeno bogatstvo petorice najbogatijih ljudi gotovo udvostručilo, svakih sat vremena bili su bogatiji za 14 milijuna dolara, a oko 60 posto stanovništva svijeta u istom je razdoblju osiromašilo. Čak 43 posto globalnog financijskog bogatstva koncentrirano je u rukama svega jedan posto ljudi.  

Špekuliranje o prvom svjetskom bilijunašu nije nova zabava, o njemu ili što je za sada manje vjerojatno njoj nagađa već dugo, a prije deset godina (2014.) jedna od procjena bila je da ćemo prvog bilijunaša dobiti za 25 godina, te da najveće šanse za to ima tadašnji najbogatiji čovjek na svijetu, osnivač Microsofta Bill Gates, no on više nije u igri. Prema Forbesovoj listi milijardera koja njihovo bogatstvo sada prati u realnom vremenu u poretku bogatstva i moći Gates je tek sedmi, a vrijeme u kojem se procjenjuje da bi netko mogao postati bilijunašem skratilo se za pet godina.

Trenutačno u igri za poziciju su prema vrijednosti svojih bogatstava Elon Musk, vlasnik Tesle i SpaceX-a (230 milijardi dolara), Bernard Arnault i obitelj, vlasnici Louis Vuitton torbica i parfumerija Sephora (LVMH korporacija, 182 milijarde dolara) i Jeff Bezos, vlasnik Amazona (176 milijardi dolara). Prije dvije godine jedan je strani portal hrabro izračunao kako bi Musk ove 2024. godine preskočiti granicu  bilijuna, no on je otada do danas osiromašio za 30 milijardi dolara. 

FOTO: HINA/Darko Vlahović

Teško je procijeniti...

Teško je naravno procijeniti hoće li netko od milijardera koji su sada pri vrhu liste prometnuti u bilijunaša, a još je teže procijeniti koliko će kada se to i dogodi bilijun zapravo vrijediti. Kako god bilo nejednakost se, govore podaci povećava bogati su sve bogatiji, a siromašnih je sve više i sve više osiromašuju. No, Elon Musk danas nije bogatiji nego što je prije više od stotinu godina bio John D. Rockefeller, američki industrijalac kojem se pripisuje i titula prvog svjetskog milijardera zaslužena 1916. godine. 

Naime, Rockefellerovo bogatstvo na svojem je vrhuncu, u današnjoj vrijednosti novca bilo teško 400 milijardi dolara, izračunali su specijalizirani mediji. Danas toliko vrijede Musk i Bezos zajedno. Poslovno carstvo industrijalca Rockefellera u svojim je najvrjednijim  danima činilo dva posto nacionalne ekonomije SAD-a, a Muskovo danas čini svega 0,71 posto nacionalne ekonomije u kojoj je ponikao. 

Rockefeller je, mogli bismo zaključiti na početku prošlog stoljeća bio gotovo dvostruko bogatiji od Muska danas, i imao je dvostruko veću važnost u gledamo li prema udjelu u njoj, u nacionalnoj ekonomiji SAD-a. Jedino što nije imao, a Musk ima je globalnu prepoznatljivost zahvaljujući modernoj komunikacijskoj tehnologiji koju Rockefeller naravno nije posjedovao. 

Dragana Radusinović

Novac im je odavno prestao biti glavno pogonsko gorivo

Musku možda uspije, a možda mu ne uspije postati bilijunašem, možda se prometne u filantrope poput Rockefellera, a možda i ne, razvoj umjetne inteligencije možda u narednih deset godina ili prije toga ili nešto kasnije na tron izbaci nekog sasvim novog s više šansi od Muska da dohvati prvi bilijun ili barem pola tog bilijuna nakon čega će 21. stoljeće konačno  moći reći da je stvorilo većeg bogataša od 20. stoljeća. Do tada možemo raspravljati o nejednakosti i sve većem broju sve siromašnijih ljudi kojima će zato što su k tome i slabo obrazovani umjetna inteligencija koju razvijaju ovi bogati otimati jednostavne poslove koje znaju raditi.

Pred nama je najvažniji zadatak: Istina je drugačija od onoga što većina misli

I sve dok se nužnost kvalitetnog obrazovanja ne vrati na scenu kroz širom otvorena vrata neće biti važno hoće li se bogatstvo najbogatijih rasti ili smanjivati jer imovinski status siromašnih neće biti bolji. Što se tiče milijardera u natjecanju za poziciju bilijunaša, njima je njihov novac odavno prestao biti glavno pogonsko gorivo, ako je ikad i bio jer naravno, postoji granica nakon koje više nema smisla brojati.