Svako malo vjetar s istoka u Hrvatsku donese novi šok. Kada će prestati srbijanska invazija na hrvatsku kulturnu baštinu?

Tek što je utihnula buka koju je podigla sramotna freska, novi srpski zakon o kulturnom nasljeđu šokirao je Hrvatsku. Naime, tim zakonom Srbi svojataju hrvatske velikane, jedna od najvećih imena hrvatske književnosti Marina Držića i Ivana Gundulića, tvrdeći da oni jednako pripadaju srpskoj i hrvatskoj kulturi.

Podsjetimo na još jedan "slavni" potez srbijanske politike koja je nedavno proglasila posebnim, bunjevačkim jezikom i hrvatski novoštokavski ikavski dijalekt kojim već stoljećima i na tlu Vojvodine govore Hrvati Bunjevci.

Srpska kulturna i politička javnost često je iskazivala želju za prisvajanjem hrvatskog kulturnog dobra, ali kako je u svojoj reakciji naveo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje "oslužbenjenjem takva stava učinjen je dodatan agresivan korak posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom". Naime, Srbija je donijela "Zakon o kulturnom nasljeđu'' kojim svojataju dubrovačku književnost, a na što je reagirala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je skandaloznim nazvala svojatanjem dubrovačke književnosti i Srbiju pozvala da odustane od posezanja  za hrvatskim teritorijem i kulturnom baštinom, dok je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio "da će Srbija zbog otimanja hrvatske kulturne baštine snositi posljedice u pristupnim pregovorima s Europskom unijom".

"U Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti (SANU), Beogradskom sveučilištu, Matici srpskoj i drugim znanstvenim institucijama utvrđeno je da je stara dubrovačka književnost jedinstvena pojava kod južnih Slavena koja ima svoje osobitosti i predstavlja veliko zajedničko dobro. Na osnovu jezika na kojem je napisana može istovremeno biti i srpska i hrvatska", navodi u objašnjenju srbijansko ministarstvo u povodu zakonskih odredbi usvojenih potkraj prošle godine.

Osude srbijanskog čina stižu sa svih strana

Međutim, nepobitna je činjenica da su dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili i ostat će isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske tisućljetne kulturne baštine, a osude na račun sramnog srbijanskog prisvajanja hrvatske baštine stigle su sa svih strana. 

Na ovaj čin Srbije reagirali su i oglasili se mnogi hrvatski pisci i akademici koji su također osudili srpsku otimačinu dubrovačke i općenito hrvatske kulturne baštine pa su tako ovaj potez osudili Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; Hrvatska matica iseljenika, DHK kao i hrvatski P.E.N.

Tako je Društvo hrvatskih književnika ocijenilo kako se srbijanskim Zakonom o kulturnom nasljeđu poseže za hrvatskom nacionalnom kulturnom, književnom, jezičnom i identitetskom baštinom nastojeći prisvojiti ono što srpskoj kulturi po znanstvenim, povijesnim i uljudbenim kriterijima ne pripada.

Upravni odbor DHK u izjavi u četvrtak napominje kako su proučavateljima književnosti, filolozima i čitavoj hrvatskoj kulturnoj javnosti dobro poznata dugogodišnja srpska prisvajanja i uzurpiranja dijela hrvatskoga teritorijalnog, književnog, jezičnog i kulturnog nasljeđa uopće, a napose onog dijela koji se odnosi na književnost hrvatske renesanse i baroka. 

"DHK ne kani objašnjavati zašto su aktualna zbivanja u srpskom političkom i kulturnom životu poražavajuća za odnose između dvaju susjednih naroda", stoji u Izjavi u kojoj se podsjeća na misao Antuna Gustava Matoša iz ožujka 1907. gdje se navodi da Srbi "smatraju često i Hrvatsku srpskom zemljom, dok mi Srbiju ne smatramo zemljom hrvatskom".

Postavlja se pitanje što je hrvatska Vlada trebala učiniti i koje poteze povući odmah nakon što je Srbija  objavila ''Zakon o kulturnom nasljeđu'' dubrovačke književnosti i dubrovačke kulture te što bi bio adekvatan odgovor suvremene Republike Hrvatske  na posezanje Srbije za hrvatskom baštinom? Može li se ovo nazvati novim oblikom srpske invazije na Hrvatsku?

Preporuka HAZU-a Vladi RH

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) za portal Direktno potvrdila je kako pripremaju preporuku za Vladu RH.

"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti priprema preporuku Vladi Republike Hrvatske s popisom najvažnijih tema za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju", poručili su.

Ostaje nam vidjeti na koji način će Hrvatska desetljećima nakon izborene samostalnosti uspjeti zaštititi i očuvati svoja kulturna dobra te spriječiti svojatanja koja dolaze s istoka.