'Super prilika' i je isto što i akcijska prodaja i trebalo bi je staviti u Zakon o zaštiti potrošača

Otkad su svibanjske izmjene Zakona o zaštiti potrošača konačno uvele reda u akcije i sniženja propisujući da se za svaki proizvod koji se prodaje na akciji i sniženju mora napisati i najniža cijena u posljednjih mjesec dana kako bi potrošači bili ispravno informirani trgovci su bili na mukama. Našli su se u nemogućoj situaciji. Kako u uvjetima dvoznamenkaste inflacije u kojoj gotovo svakih 15 dana podižete cijene organizirati akcijsku prodaju po cijeni koja će biti niža od najniže u posljednjih mjesec dana? Gotovo nikako. 

A kako prodavati išta bez akcijske cijene kad je posljednjih godina tržište toliko iziritirano stalnim reklamama i sniženjima da se osoba koja kupuje po redovnim cijenama smatra najblaže rečeno – blesavom? Gotovo nikako. Akcija i sniženje u hrvatskoj su maloprodaji alat bez kojeg je nemoguće prodavati, a redovna cijena je samo onaj broj u odnosu na koji se računa prodajna cijena. 

Ako je redovna cijena primjerice Labudova Sanitara od 750 mililitara 16,99 kuna koliko stoji na Konzumovoj online prodaji, a u Intersparu je pod krilaticom 'super prilike' 11,99 kuna, što je punih pet kuna razlike zaista je blesavo platiti Sanitar po punoj cijeni. Da Intersparova cijena Sanitara podvedena pod akcijsku prodaju uz nju bi morala stajati i najniža cijena u posljednjih mjesec dana, no propisi o zaštiti potrošača ne prepoznaju super prilike i super ponude pa će se pod njihovim krilaticama deset dana nakon što se prodaje za 11,99 Sanitar moći prodavati po bilo kojoj drugoj cijeni, recimo po 13,99 kuna bez informacije da je nedavno bio i jeftiniji. Istini za volju, dok je redovna cijena 16,99 i tri kune manje je super prilika, zar ne? Malo manje super, ali tko je potrošač da se buni. Ili da se pita ima li ikakvog razloga osim marketinškog za drastičan rast nekih cijena? 

Na valu inflacije i sada već teško iskorjenjivog očekivanja da njezin rast neće stati i redovna cijena Sanitara mogla bi otpuzati na 19,99. Zaista nema smisla da bude jeftiniji od litre jestivog ulja, rekao bi cinik. 

Političari i ekonomski analitičari već nam poručuju i još će češće da se protiv inflacije borimo tako da kupujemo tamo gdje je jeftinije. U gospodarstvu na hrvatski način u kojem ako nije monopol onda je duopol, ako nije duopol onda je oligopol, a ako nije ni to onda je kartel jeftinija kupnja bez lova na akcije i sniženja ispadne nemoguća misija. 

Cijene brojnih proizvoda, posebno domaćih brendova nerijetko su u lipu iste u više trgovina. U usporedbi Konzuma i Interspara krajem kolovoza na desetke je takvih primjera. Boca Jamnice od 1,5 litara u obje je trgovine 6,49 kuna, Podravkin Čokolino od pola kilograma 31,99 kuna, Atlanticova Cedevita od 900 grama s okusom naranče 43,99 kuna, kilogram soli Solane Pag 5,99 kuna, Saponijim Lahor sapun od 80 grama 4,99 kuna, a staklenka Zvijezdine majoneze od 620 grama 29,99 kuna s tim da je cijena ovaj put u Konzumu akcijska pa je istaknuto da je u posljednjih mjesec dana najniža cijena bila 36,99 kuna dok u Intersparu ne uz cijenu ne piše ništa. U moru takvih primjera strši Zvijezdin Ketchup od 500 grama jer mu je u Konzumu cijena 12,99 kuna, a u Intersparu je za kunu skuplji. Ima naravno i drugačijih primjera pa su Kraševe Napolitanke od 840 grama 22,99 kuna u Intersparu, a u Konzumu su šest kuna skuplje.  

Lov na akcije i popuste u pravilu je iscrpljujući, oduzima vrijeme, najvrjedniji resurs koji imamo pa umjesto da nakon radnog dana odmorimo gledajući u zelenilo naći ćemo se kako vozimo od akcije do akcije od sniženja do sniženja i onda bi bilo dobro da nam ne uvaljuju još i super ponude i super prilike kao novi naziv za akcije i sniženja samo kako bi zaobišli ionako blagu regulativu koja u Hrvatskoj pokušava zaštiti potrošače. Ili naravno, u zakonu akcijama i sniženjima dodati super ponude i super prilike.