LIBERALNA KAPITALISTICA

Što stranim investitorima smeta, domaćim političarima odgovara

”Istraživanje” kao riječ, pojam i postupak prilično je izlizana u modernom vremenu u kojem živimo. Svaka ”šuša”, iako je upitno postoji li uopće ta riječ, može napraviti ”istraživanje”.

23.04.2019. u 07:10
Ispiši članak

Tako istraživanja služe svemu i svačemu. Pa i plasiranju lažnih vijesti. Ili lobističkih teza. Svejedno. Važno je imati istraživanje. Među zabavnijima su ona koja se između ostalog bave temom kriminala i korupcije. Ovaj put je riječ o istraživanju Njemačko-hrvatske trgovinske komore čiji su rezultati nedavno objavljeni. 

Prema tom istraživanju gotovo polovica tvrtki koje su došle poslovati u Hrvatsku ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju. 

Nezadovoljni su. I nabrojali su redom čime su nezadovoljni. Nezadovoljni su nedovoljnom borbom protiv korupcije i kriminala, visokim poreznim opterećenjem i poreznim sustavom (tu se podrazumijevaju i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje), neučinkovitu javnu upravu i nedostatak pravne sigurnosti. 

Tko god da je u osnovnoj školi (a tamo se to uči) naučio čitati s razumijevanjem iz kratkog paragrafa koji sažima nezadovoljstvo tvrtki koje su u Hrvatsku investirale slobodno bi mogao zaključiti da u Hrvatskoj ništa ne valja. Naime, ako strane kompanije koje su došle poslovati u Hrvatskoj smatraju da se institucije države i društva nedovoljno bore protiv korupcije i kriminala, da im uzimaju previše novca za porez kojim se plaća neučinkovita javna uprava i ako uz sve to smatraju da nemaju dovoljno pravne sigurnosti onda je potrebno upitati se – a što valja?

Naime, potrošačka moć od prosječne plaće u iznosu od 6.300 kuna s rastućim režijskim troškovima teško da može biti tržišni mamac prodajnih sila. 

Istraživanje je pokazalo da je među onima koji su već investirali u Hrvatsku samo 54 posto njih koji bi to ponovno učinili. Prije dvije godine potencijalnih recidivista među investitorima je bilo 80 posto. 

Gotovo 70 posto poduzeća, a tu je riječ o stranim tvrtkama koje su investirale u Hrvatskoj, rad Vlade Andreja Plenkovića ocijenilo je – lošim. 

Naprosto nevjerojatno. I to u trenutku kada je hrvatski državni rejting na najboljem putu da osim prema standardima Standard &Poor'sa nađe svoj put do investicijskog razreda i prema mjerilima drugih agencija. 

Vraćamo se dakle zbog dobrih makroekonomskih pokazatelja u investicijski razred, a drastično nam je pao udio kompanija koje bi ponovno investirale u Hrvatsku među onima koje su to već učinile? 

Samo naivni još uvijek vjeruju da podizanje rejtinga države u investicijski razred znači i povećanje investicija u državi. Ne ide to tako. Upitno je i, naravno, kakve će realne koristi Hrvatska izvući od investicijskog rejtinga. Prije nego što se ministra financija nasladi planiranim odgovorom na ovo pitanje, da, jasno je, državni dug će biti manji, javni dug će biti manji, kamate će biti manje, troškovi državnog proračuna će biti manji, konačna bilanca državnih financija će biti ljepša. Neka poduzeća koja i danas posluju bolje od države dobit će također mogućnost da im se zbog smanjenja rizika države smanje kamate. Sustav Fortenova, to je ono novo ime za Agrokor, vjerojatno neće biti među njima.

No hoće li povratak Hrvatske u investicijski rejting na bilo koji način pomoći rješavaju onih problema koje su naveli ovi nesretnici iz poduzeća odlučujući se kako ipak ne bi ponovno investirali u Hrvatsku? Neće. Zašto? Jer da bi investicijski rejting iskoristili tako morali bismo iz pozicije ministra financija i premijera priznati spoznaju da problemi koje su investitori naveli – postoje. Potom bi trebali u dobrom vremenu povoljnog rejtinga provesti reforme sustava javne uprave i pravosuđa, zaista rasteretiti gospodarstvo nameta i odustati od ovisnosti o kriminalno-koruptivnom gospodarskom modelu. Kad je zaduživanje jeftinije tada se i do novca za financiranje reformi lakše dođe. 

Međutim, ništa se od toga neće dogoditi. Zašto? Zato što sve što su strani investitori nabrojali da im smeta domaćim političkim moćnicima odgovara. To je sustav u kojem oni profitiraju. I zato ga ne diraju. Tko želi opstati mora se prilagoditi. Gotovo da je neumjesno što negoduju u istraživanjima. I to bi ih moglo koštati. 

Od rasta rejtinga države sigurno ćemo imati smanjen prinos za obvezne mirovinske fondove drugog stupa i niže kamate za javno zaduživanje da bi vlast nova zaduženja trošila na vlastitu slast. Da, moguće je. Što? Od rasta rejtinga države imati štete. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.