Što stoji iza vapaja poslodavaca prema Vladi? Izgleda da im je voda došla do grla

Povećanje minimalne plaće sukladno rastu inflacije za poslodavce je izgleda neizdrživo, no ne samo zato što bi im bio problem podići minimalne plaće nego zato što rast minimalne plaće u kompanijama u pravilu pokreće rast svih ostalih plaća. Tako barem kažu. Rast cijena došao je izgleda do grla i poslodavcima pred kraj godine na čijem su početku građani zbog visokih cijena hrane bojkotirali maloprodaju nakon čega se ništa nije odviše promijenilo. Cijene u Hrvatskoj i dalje rastu. Stopa inflacije u rujnu je bila 4,2 posto u odnosu na lanjski (2024.) rujan, dok je prosjek eurozone 2,2 posto. 

Kako inflaciju u Hrvatskoj svesti bliže europskom prosjeku, a istovremeno zadržati privid da se Lijepoj našoj dobro i odlično živi? Jednadžba s rastom plaća koje potom potiču rast cijena prilično je jednostavna. Što ljudi više imaju to im se više može izbiti iz džepa, a najefikasnije je to napraviti povećanjem cijena. Zapravo su obje strane te medalje poslodavci. S jedne strane kao oni koji zapošljavaju ljude, a s druge strane kao oni koji prodaju proizvode i usluge kojima onda dižu cijene da bi isplatili te plaće koje moraju rasti radi podizanja cijena. Naravno, cilj im je zadržati vlastitu profitabilnost, tako kažu. Domaći biznis ne može žaliti da posluje s gubicima posljednjih godina, međutim sada se žale da zbog rasta plaća nemaju za investicije. I tako se vrtimo u začaranom krugu rasta cijena i rasta plaća svugdje gdje one mogu rasti, a iz kruga se sve češće čuje riječ produktivnost.

Način na koji se govori o produktivnosti podosta zbunjuje neuke jer ostavlja dojam da se produktivnost rada primjerice svodi na to koliko je uspješno, brzo i efikasno dostavljač neke kurirske tvrtke dostavio prekomjerni broj paketa u zadanom vremenu ili koliko je čokolada na nekoj traci ispratio radnik na toj poziciji. Da, i to je dio produktivnosti rada, međutim ona ne ovisi kako bi se rado voljelo poentirati u hrvatskim poslovnim krugovima samo o tome koliko su radnici dobri, požrtvovani, brzi, predani ili motivirani. Na produktivnost rada snažno utječu radni uvjeti. Za njih su opet zaduženi poslodavci koji bi trebali osigurati adekvatnu opremu, jasno definirati zadatke, organizirati zdravo radno okruženje, minimizirati stres, ali i prekovremeni rad koji često dovode do pada produktivnosti.

FOTO: Unsplash

'Treba reći da domaćem gospodarstvu ne cvjetaju ruže'

Da, ako želite da ljudi rade sve više, još više, pa čak i više od toga tada je lako moguće da će raditi dugo, mukotrpno i sasvim neproduktivno. Tu dolazimo do važnosti menadžmenta za produktivnost rada koja ovisi i tome kako se vode timovi, kako se s radnicima komunicira, kakva im je tehnologija na raspolaganju i kakve su im mogućnosti usavršavanja.

Stiže velika promjena oko plaća: Ovo će uzdrmati hrvatsko tržište rada

Produktivnost rada rezultat je i industrija u kojima ti radnici rade, pa one mogu biti visokoproduktivne kakvih je u Hrvatskoj malo ili nisko produktivne kakvih je u Hrvatskoj puno pa ni produktivnost rada ne može biti odviše sjajna pa makar nam radnici radili kao švicarski satovi dok ih ne pokosi stvarno, a ne lažno bolovanje. Moguće je naravno da kompanije u Hrvatskoj ne mogu iznijeti stalno povećanje plaća, ali onda treba reći da domaćem gospodarstvu ne cvjetaju ruže, a ni ostalo cvijeće. A ako je tako, onda je netko i za to odgovoran.