Skupo je novo normalno i trajat će možda i dulje od pandemije

Smještaj im je također skup, noćenje za četiri osobe u apartmanu po cijeni između 50 i 60 eura ostavlja im gorak okus u ustima, baš kao i kuglica sladoleda za dva eura čijoj se cijeni čude iako je u odnosu na sjever Italije riječ o povoljnoj kupnji. Uglavnom, val poskupljenja nije prošao nezamijećeno, ali niti bez negativnih komentara. No je li neobična skupoća pa su žalopojke opravdane ili su žalopojke neobične s obzirom na okolnosti u kojima europska gospodarstva nastoje postojati u aktualnoj globalnoj krizi?

Svakom bi potrošaču danas melem na ranu njegova novčanika bila utjeha kojom bi mu netko rekao da se opravdano buni protiv poskupljenja, ali takve utjehe jednostavno nema. Inflacija je u Hrvatskoj u svibnju iznosila više od 10 posto, izvjesno je da će lipanjska biti još i veća, u rast cijena veće je uključena i njihova prilagodba na euro kao novu hrvatsku valutu, a najveći broj ekonomista koji za razne strane medije tumače gospodarsku stvarnost slažu se oko ocjene da bi stope inflacije mogle ostati povišene tijekom duljeg razdoblja.

Skupo postaje novo normalno, sviđalo se to nekome ili se ne sviđalo. Kada poskupljuju robe i usluge čije su cijene inače osjetljivije na promjene u gospodarstvu i češće se mijenjaju, poput cijena hrane ili goriva, veća je mogućnost da će rast cijena kraće trajati i na kraju se ispuhati. Međutim, gospodarsko okruženje u kojem živimo ne pati samo od tog problema. Iako najviše govorimo o rastu cijena hrane i energije u njihovoj pozadini rastu cijene i onih roba i usluga čija je cijena obično postajanja, manje fleksibilna i ne reagira odmah na gospodarske šokove, a to su cijene odjeće, vozila, cijene u ugostiteljevu. Te druge, manje fleksibilne cijene također su potjerane u rast, a one primjerice u Njemačkoj čine gotovo 60 posto potrošačke košarice.

Pojednostavljeno, srednji sloj građana u razvijenim zemljama Europske unije susreće se sa stvarnošću u kojoj sve više novca troše na hranu i režije i sve manje im ostaje za sve ostalo što su si prije mogli priuštiti pa im zbog toga i skupoća na ljetovanju teže pada. Žale se na visoke cijene na hrvatskom Jadranu, a upitno je bi li jeftinije jeli da su ostali kod kuće. Nezadovoljstvo turista cijenama je razumljivo, ali uzrok mu nije samo skupoća na destinaciji koju su odabrali za ljetovanje već i neizvjesnost koja nas sve očekuje, njih kad otputuju u svoje europske domove i nas kada se posljednji ručnik stranog kupača povuče s domaćeg šljunka.

Neizvjesnost jeseni za koju je predsjednica Europske komisije Ursula von Der Leyen zamolila da se smanji grijanje za dva stupnja dodajući da bi se i tijekom ljeta temperatura na klima uređajima mogla podići za dva stupnja u podlozi je glasnog nezadovoljstva ovosezonskom skupoćom. A skupoća je neizbježna u vremenu u kojem nitko danas ne može garantirati cijenu plina, struje, kruha, brašna ili ulja za samo tri ili četiri mjeseca. Relativno imućni ili barem materijalno dobrostojeći Europljani danas se žale na visoke cijene svojih ljetovanja na hrvatskoj obali. Hrvatska bi Vlada za listopad pak trebala imati paket mjera kojima će ciljano pomagati najsiromašnijim građanima da prebrode zimu.

Ispod granice siromaštva nalazi se 75 posto svih mirovina, a prema podacima Eurostata za 2020. godinu u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti nalazi se 23,2 posto građana Hrvatske.