Samo jedno pitanje za premijera: Moramo li i 'škrtoflaciju' prihvatiti kao legitimnu poslovnu praksu?

Nakon ''šrinkflacije'' i ''greedflacije'' sve veću popularnost stječe ekonomski pojam ''skimpflacije''.  Kad bismo ga vjerno prevodili na hrvatski to bi bila uhu nam puno razumljivija, ali i bolnija ''škrtoflacija''.  ''To skimp'' prevedeno na hrvatski znači ''škrtariti''. U američkim, britanskim i njemačkim medijima gdje je kapitalizam zreliji, razvijeniji i napredniji potrošači glasno negoduju zato što proizvođači i trgovci škrtare kako bi sačuvali svoje prihode i istovremeno izbjegli rast cijena. 

Margarin i ulje

Jednostavno je. Pola kilograma recimo margarina trebalo bi poskupjeti, ali ako poskupi previše ljudi će se buniti. Zato kutija u kojoj je pakiran ostane iste veličine, ali za nešto višu  cijenu sadrži 400 umjesto 500 grama margarina. To je šrinkflacija. 

Vlada sazvala hitan sastanak s trgovcima: Vraća stare cijene za 1300 namirnica

No, kako razdoblje visoke inflacije traje dugo, margarin bi ponovno trebao poskupjeti, ali ako poskupi previše ljudi će se buniti. Zato proizvođači snađu pa isti margarin proizvod od biljnih ulja, masti i vode izmiješaju od jeftinijih inačica recimo biljnih ulja. Uljem se može odlično opisati ekonomska snalažljivost. Cijene biljnih ulja strelovito su rasle na proljeće 2022. godine zbog rusko – ukrajinskog rata kada je Europi zaprijetila nestašica suncokretova ulja. U brojnim je proizvodima ono zato zamijenjeno palminim uljem, no i danas kada više nema nestašica suncokretova ulja u proizvodima se zadržalo jeftinije palmino ulje, a cijene su ostale iste. 

Britanski Guardian potanko je izvijestio kako je pesto rosso privatne robne marke trgovačkog lanca Aldi od 190 grama donedavno sadržavao 33 posto ekstra djevičanskog maslinova ulja i 27 posto dehidrirane rajčice sušene na suncu, a sada sadržava 27 posto ekstra djevičanskog maslinova ulja i 23 posto rajčice. Ali cijena je za potrošača ostala približno ista kao i gramaža. Njemački Centar za savjetovanje potrošača iz Hamburga izvijestio je pak da u čokoladama iz Aldija više nema 45 posto marcipana nego 38 posto. 

Foto: Pixabay

Sitna slova na pakiranju

Naivno bi bilo reći da u Hrvatskoj toga nema jer mala ekonomija koja se pridružila eurozoni i schengenskom prostoru svoje građane prehranjuje uvozom hrane, a domaći bi proizvođači i trgovci bili naivni kad se ne bi uklopili u zadani trend. I to ne samo diskonteri. 

Na velika vrata dolazi nam rasprava o kvaliteti hrane na trgovačkim policama, a sitna slova otisnuta na pakiranjima dobivaju sve više na važnosti. 

Butković o novom paketu mjera i vraćanju starih cijena: 'Postoji volja jednog trgovačkog lanca'

S inflacijom koja je u Hrvatskoj nakon osam mjeseci u kolovozu ponovno porasla na 8,5 posto bilo da je za to kriva turistička sezona kako kaže vlast ili mjere državne politike kako kaže opozicija biznis će se boriti kako zna i može. Nažalost na trošak potrošača kako bi od nas uzeli više novca za manju porciju lošijeg zalogaja. 

I ne, nismo blesavi ako nam se učini da ono što smo nekad kupovali danas ima drugačiji okus, moguće je da nema više istu količinu sastojaka na koju smo navikli. 

Inflacija u našem vremenu ima više od jednog lica

Tiha je to promjena recepata koja se šulja polako. Možda je doživimo na kvaliteti kreme za lice i boje za kosu, doživljavamo je i na cijeni usluga, kako su primijetili strani mediji na duljem čekanju na operatera na centralama ili u redu na blagajnama u trgovinama. Doživljavamo je i na kvaliteti, odnosno nekvaliteti odjeće i obuće. Inflacija će se, glasno ponavljaju brojni analitičari s vremenom ispuhivati, jenjavati i stišavati, no inflacija u našem vremenu ima više od jednog lica i ako propustimo primijetiti na koje sve načine su nam troškovi života porasli, a statistički ostali približno isti mogli bismo pasti u zamku vjerovanja da s našom percepcijom života nešto nije u redu.

Foto: Direktno

A jest, sve je u redu, samo nam to nije jasno i jednostavno prezentirano nego nam treba povećalo kako bismo jasno vidjeli. Cijene goriva rastu, a subvencije za energiju navodno će biti manje. Vidjet ćemo, to bi u izbornoj godini za vlast bilo pogubno. Zato će se na površini voditi glasna bitka za subvencijama i obuzdavanjima cijena, a potiho će padati kvaliteta proizvoda i usluga. Ovo potonje bi trebalo gurnuti na površinu politike da nam se ne smiju iz udobnih političkih fotelja. Pravo pitanje za premijera Plenkovića zapravo glasi trebamo li škrtoflaciju prihvatiti kao legitimnu poslovnu praksu?

Ministri optimistični oko sastanka s predstavnicima trgovačkih lanaca: Cijene se vraćaju na staro?