Prošlo je zlatno gospodarsko desetljeće: Imamo li novog bolesnika Europe?

Britanski "Economist" u kolovozu se na svojoj naslovnici zapitao "Je li Njemačka opet bolesnik Europe". Nakon zlatnog gospodarskog desetljeća Njemačka više nije globalno dovoljno konkurentna.

Problemi njemačke ekonomije

"Euronews" je nedavno objavio članak u kojemu je apostrofirao probleme njemačke ekonomije. Ova je zemlja, napominje se, prošla put od nekoga tko je izazivao zavist čitavog svijeta do najgore ekonomije razvijenog svijeta. Prema procjenama OECD-a, MMF-a, Europske komisije i Svjetske banke Njemačka će ove godine biti jedina članica G20 čija će se ekonomija smanjiti, a iduće će godine stagnirati.

"Financial Times" također je problematizirao stanje u njemačkoj ekonomiji i naglasio da turobno raspoloženje vlada njemačkom proizvodnom industrijom. U odnosu na 2018. industrijska proizvodnja pala je za 12, 2 posto. "Bloomberg" piše o velikim zaduženjima posljednjih godina, što u kontekstu dizanja kamatnih stopa, može dovesti do problema sa servisiranjem dugova.

Od najsigurnije zemlje u Europi do legla kriminala: Ostvario se govor iz 1968. o migrantima

Ni buduće perspektive njemačke ekonomije ne čine se osobito dobrima. Velikim dijelom njemačka je industrija funkcionirala i razvijala se na jeftinom ruskom plinu. Sjeverni tok 1 i 2 nisu u funkciji, a LNG plin uvijek je dosta skuplji od onoga koji se transportira plinovodima. Osim toga, Njemačka je zatvorila svoje nuklearne elektrane.

Problemi geopolitičke prirode

Zelena transformacija tek bi mogla zadati čavao i lijes njemačkoj industriji. Agenda zelenog fundamentalizma želi u kratkom roku provesti potpunu dekarbonizaciju što će se reflektirati na njemačku automobilsku industriju. A upravo je ova grana industrije njemački mit na kojemu se dobrim dijelom gradio njemački poslijeratni prosperitet.

Davor Dijanović

Njemački problemi su i geopolitičke prirode. Nakon izbijanja rata u Ukrajini Njemačka je, kako smo već spomenuli, odsječena od jeftinih ruskih energenata, ali gubi i energetski monopol u transportu toga plina prema drugim zemlja.

Osim o jeftinom ruskom plinu, Njemačka je velikim dijelom ovisna o kineskom tržištu. Njemački političari žele voditi autonomnu politiku u odnosu na Kinu, no pitanje je što nose buduća nadmetanja velikih sila.

Nema nikakve dvojbe da će strateško rivalstvo SAD-a i Kine obilježiti 21. stoljeće. Jednako tako nema dvojbe da će Amerika od zapadnih zemalja tražiti geopolitičko i geoekonomsko svrstavanje protiv Kine. To bi, a posebno ako dođe do rata oko Tajvana ili Južnokineskog mora, Njemačku moglo staviti u nove velike ekonomske probleme.

Slabljenje europskih zemalja

Još pred koju godinu pisalo se o "povratku Njemačkog pitanja", na tragu one da je ova zemlja prevelika za Europu, ali premala za globalnu dominaciju. Svih je ovih godina Njemačka predstavljala ekonomski motor Europske unije. Dovoljno je navesti da je njezino gospodarstvo obuhvaćalo četvrtinu ukupnog BDP-a i trećinu ukupnog izvoza izvan EU-a.

Jugoslavenski komunisti i dalje bi branili sporazum s nacističkom Njemačkom da nije bilo napada na SSSR

Njemačka je velikim dijelom pretvorila EU u instrument svoje ekonomske i političke moći, do te mjere da je čelnik poljske konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS) Jaroslaw Kaczynski optužio Berlin da želi dominirati Europom i da ostvaruje u miru ono što nije u ratu.

Danas se, međutim, sve više o Njemačkoj govori kao o bolesniku Europe. Ni druge europske zemlje ne mogu se pohvaliti velikim ekonomskim rastom. Težište svjetske moći seli se u azijsko-pacifičku regiju. Ekonomska moć Europe opada, a u budućnosti taj će se trend nastaviti. Onda kad je Europa odustala sama od sebe, od novih ljudi, potpisala si je vlastitu političku i ekonomsku osmrtnicu.