Prošli tjedan Hrvatima je uho neugodno zaparala ova priča: Evo koliko smo skuplji od Europe

Ista haljina s istom početnom cijenom u španjolskoj online trgovini istog brenda prodaje se uz veći popust, od čak 39 posto pa košta 27,99 eura. Ista haljina pak u Zarinoj online trgovini u susjednoj nam Sloveniji košta svega 19,99 eura jer joj je početna cijena ista, ali je popust čak 56 posto.

U grčkoj online trgovini Zare spomenuta se haljina (šifra artikla: 5216/045) prodaje uz popust od 34 posto pa košta 29,99 eura, u Francuskoj i Njemačkoj početna je cijena haljine nešto veća 55,95 eura, ali uz popust od 53,54 posto cijena joj je 25,99 eura. U Češkoj online trgovini Zare popust na ljetnu haljinu s uzorkom iznosi 38 posto, ona košta 799 čeških kruna što je otprilike 31,46 eura.

U Poljskoj za istu haljinu treba izdvojiti 30,34 eura, odnosno 129 poljskih zlota, a popust ne prikazuju jer je riječ o kompliciranih 43,67 posto sniženja. U tradicionalnoj skupom Ujedinjenom Kraljevstvu haljina je na popustu od 46 posto i košta 29,99 britanskih funti, otprilike 35,67 eura.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Hrvatska je najskuplja

Zaključak? Pretražujući Zarine online trgovine od zemlje do zemlje haljina o kojoj je riječ najskuplja je u hrvatskoj online trgovini, odnosno hrvatskim potrošačima Zara je ponudila najmanji srpanjski popust. Nije riječ o pravilu, ono je uspoređuju li se cijene Zarinih online trgovina u Sloveniji i Hrvatskoj takvo da je gotovo sve što se uz popust prodaje u slovenskoj Zari jeftinije od istih proizvoda u hrvatskoj Zari za barem nekoliko eura iako je početna cijena ista.

Izvjesno je da je riječ razlici do koje dovodi PDV koji je u Sloveniji 22 posto, a u Hrvatskoj 25 posto, a visina PDV-a neobično je važna kad je riječ o "prostoru" koji trgovac ima na raspolaganju prilikom odobravanja popusta. Prošli tjedan hrvatskoj je potrošačkoj publici uho neugodno zaparala priča o skupoći jednog parfema u hrvatskom Douglasu koji je za 93 posto skuplji od istog parfema u njemačkom Douglasu što su iz parfumerije podrobno obrazlagali tumačeći kako nije do njih nego do veličine tržišta, stope PDV-a, posredovanja distributera i cjelokupnog nabavnog procesa.

Parfumerija nas je poučila da zato što kao potrošači živimo u manjem dijelu zajedničkog tržišta omeđenog zajedničkom granicom čiju unutrašnjost zovemo "Schengenski prostor" želimo li praktično na kućnom pragu kupiti parfem na ispunjenju te naše želje brk će novčano omastiti niz posrednika i pokoji nametnik, dok su potrošači na većim dijelovima tog našeg zajedničkog tržišta oslobođeni posrednika i imaju manje nametnika.

FOTO: Pixabay (Ilustracija) 

Hrvati su voljni sve skuplje plaćati?

Iz Douglasa nisu naravno pojasnili koja stavka ponajviše podiže cijenu parfema na hrvatskom, ali i slovenskom tržištu u odnosu na veća tržišta, no izvjesno je da nabava putem distributera, odnosno posrednika na malim tržištima značajno pridonosi cijeni finalnog proizvoda. Trebali bismo se zapitati kako se možemo izboriti za pravo na parfem bez troška distributera? Ako ne možemo, onda bismo se kao potrošači na zajedničkom tržištu Europske unije trebali izboriti da nam na svakom artiklu koji kupujemo piše neka razumljiva usporedba cijene istog tog artikla u drugim dijelovima zajedničkog "Schengenskog prostora".

Kakvi god tržišni razlozi podizali cijenu parfema za gotovo stotinu posto i koliko god oni tržišno opravdani bili, zaista nema razloga da ih se propituje, ne pokuša srušiti ili da se barem bojkotira kupnja uz takve cijene. Ženska ljetna haljina je pak sasvim drugačija priča. U slučaju Zarine haljine koja je za hrvatske online potrošače najskuplja, a za slovenske najjeftinija uz gotovo pa pravilo da je u Sloveniji popust na sve veći nego u Hrvatskoj glavnu ulogu igra PDV.

Cijene u Hrvatskoj nisu skupe onima kojima je Jadran namijenjen: Izgleda da mogu još rasti

Riječ je o online trgovinama odjeće, namijenjenim potrošačima s dostavnom adresom, domaćim kupcima. Zarina je odjeća tako slovenskim potrošačima uz sezonske popuste jeftinija, nego hrvatskim izvjesno je upravo zbog razlike u PDV-u od tri postotna boda. I to je za razliku od priče o parfemima pitanje domaće porezne politike. Niži PDV nam može donijeti veće sezonske popuste. Ili su ipak hrvatski potrošači u svom potrošačkom ponašanju voljni baš sve što žele plaćati skuplje nego drugi Europljani? Valjda toliko bedasti nismo. Valjda?