Prosječan Hrvat u prosincu će potrošiti 1666 kuna više nego u običnom mjesecu

Tako bi potrošnja koju nazivamo blagdanskom trebala dosegnuti 15,3 milijardi kuna i biti pola milijarde kuna veća nego lani. Projekcije HGK često se nadmaše pa se potroši i više novca nego su oni to predvidjeli. Lani je u prosincu potrošeno milijardu kuna više od procjene HGK. 

Iz navedenih je podataka odmah procijenjeno da raste životni standard puka. Porezna reforma, neoporezive božićnice, trinaeste plaće, rekordna turistička sezona faktori su koje se nabraja kako bi se potkrijepila ta tvrdnja. Međutim ove je godine ostalo nejasno kolikom udjelu potrošača je kupovna moć narasla. Prije dvije godine, prema podacima HGK čak 21 posto potrošača na darove je potrošilo manje od 100 kuna, a desetak posto potrošača na darove je potrošilo više od tisuću kuna. Svježijih usporedivih podataka nema, no i projekcije blagdanske potrošnje, koje su objavljene, svjedoče o barem istraživačkom zaostajanju za suvremenim svijetom. Igračke, kozmetiku, obuću, odjeću, tehniku i delikatesne prehrambene proizvode. Ove su godine za razliku od lani dodali knjige, a navode i neke skuplje namirnice koje će krasiti blagdanske stolove. 

Iz projekcija potrošnje doznali smo naime da ćemo potrošiti više novca, ali da kupujemo pretežno iste stvari. 

To nije pokazatelj rasta standarda. Barem ne onog rasta standarda s kojim bismo trebali biti zadovoljni. Rast standarda bi se trebao očitovati kroz promjenu strukture potrošnje. Ozbiljni istraživači blagdanske potrošnje sve to rade drugačije. PwC, primjerice, za tržište SAD-a. 
Njihovo istraživanje kaže da će prosječni građanin SAD-a ovog prosinca potrošiti 1284 dolara. Od toga će na zabavu potrošiti 197 dolara, na putovanje 372 dolara, a na darove 715 dolara. U drugoj vrsti raspodjele budžeta 720 dolara potrošit će na obitelj, 344 dolara na sebe, a 123 dolara na prijatelje. Prosječan će Amerikanac potrošiti 2,7 posto više nego lani. 

Dodatno, kad se radi pravo istraživanje blagdanske potrošnje onda proizvedu i podatak prema kojem će novi milenijci (24 do 27 godina), generacija Z, trošiti ove godine više nego trećina ispitanika u ostalim dobnim skupinama. Riječ je, naravno, o podatku za SAD. 

Građani SAD-a će 54 posto kupnje obaviti putem interneta, u Europskoj uniji "online" kupnja zauzima 50 posto udjela u ukupnoj kupnji, a prema podacima HGK u Hrvatskoj je riječ o 27 posto ukupnog shoppinga. U tom dijelu istraživanja postoji podatak i za Hrvatsku, međutim, u američkom istraživanju stoji kako će 35 posto potrošača u blagdanskoj sezoni – putovati, odnosno trošit će na putovanja. Za domaće nam tržište tog podatka nema. 

Uz sve navedeno, presudna je razlika u tome što se istraživanje blagdanske potrošnje za SAD svodi na potrošnju prosječnog građanina (iako i prosjek ima tisuću mana) dok se za hrvatske prilike prati neka generalna brojka potrošnje u prosincu. No, možemo se poigrati pa reći da ako se u običnom mjesecu potroši između osam i deset milijardi kuna, kako je objavila Slobodna Dalmacija, a ovog prosinca očekujemo 15,3 milijarde kuna uz HGK-ovu uobičajenu grešku možemo za dodatnu prosinačku potrošnju uzeti šest milijardi kuna. U Hrvatskoj je zaposleno 1,2 milijuna ljudi, mirovinu prima 1,5 milijuna ljudi, pa broj potrošača, dodamo li i poduzetnike ili umjetnike koji se ne ubrajaju u zaposlenike od nesamostalnog rada možemo zaokružiti na otprilike tri milijuna ljudi. Jednostavnim dijeljenjem dobit ćemo prosječnu dodatnu potrošnju po potrošaču u prosincu od 1666 kuna. Na sve. Darove, hranu, odjeću, tehniku, zabavu..., a to je manje od prosječne božićnice koja ove godine iznosi 1938 kuna.

Možda je na osnovu realnog rasta potrošnje u prosincu nekome poželjno promicati tezu o rastu standarda građana, međutim ta teza ni u kojem slučaju ne mora biti točna.