OVO TREBA REĆI

Proizvodnja u godini korone

Prošlo je punih godinu dana od početka pandemije. Ekonomski sektori su u tom razdoblju zabilježili vrlo različite rezultate. Srećom, u zbroju smo prošli bolje od početnih prognoza. Proizvodnja i izvoz roba nadoknadili su gubitke u izvozu usluga.

03.04.2021. u 22:23
Ispiši članak

Pogledajmo najprije industrijsku proizvodnju. Najnoviji podaci odnose se na veljaču. Vrlo zanimljiva priča. Vrlo pozitivna priča. Nekoliko brojki za ilustraciju. Desezonirani indeks za veljaču ove godine najveći je među svim veljačama u zadnjih dvanaest godina! Punih četiri posto viši od prošlogodišnjeg, pred-pandemijeskog. Priznajmo, tome se prije godinu dana nitko nije nadao. Industrija je pokazala izuzetnu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima.

Još je zanimljivija činjenica da pozitivan trend industrijske proizvodnje traje još od svibnja prošle godine, punih deset mjeseci. Nakon što je konstantno padao u prethodnih 12 mjeseci, kada za koronu nitko još nije ni čuo!

 Ipak, industrija sadrži brojne, raznolike grane. Neke su poslovale lošije, ali većina, srećom, bolje. Isto vrijedi i na razini pojedinih kompanija, ili dijelova njihovih proizvodnih programa. Pogledajmo neke najočitije primjere, na bazi izvornih podataka.

 Ukupna industrijska proizvodnja viša je u veljači ove godine za dva posto od one dvanaest mjeseci ranije, prije korone. Pri tome su neke grane značajno potonule – proizvodnja odjeće 31 posto, proizvodnja pića 21 posto, proizvodnja naftnih derivata 56 posto, proizvodnja namještaja 13 posto. Lako objašnjivo – u koroni se manje kupuje odjeća i namještaj, nema toliko žednih turista i prepunih kafića, snažno opada broj prevezenih kilometara.

Srećom, druge industrijske grane bilježe značajan rast. Najviše raste, a tko drugi u doba pandemije, farmaceutska industrija – punih 23 posto!

Slijedi proizvodnja računala s rastom od 22 posto. Zatim proizvodnja metalnih proizvoda sa 16 posto. Pa sve do prerade drva i proizvodnje električne opreme sa po pet posto. Poznata mi je slavonska tvrtka čija prodaja u izvozu u prvom kvartalu ove godine raste za 22 posto i još ne može zadovoljiti potražnju jer nema dovoljno sirovine.

Nije industrija jedina koja je u koroni pokazala žilavost. Brojni su sektori koji rastu – pojedini poljoprivredni proizvodi, zatim graditeljstvo, i posebno, telekomunikacije i informatički sektor u cjelini. Najsnažnije od svih – zdravstvene usluge. I zdravstvo stvara novu vrijednost, i ono je sastavna komponenta BDP-a. Vrlo proizvodna djelatnost, najvažnija u ovim danima! Koju država kao najveći kupac mora platiti, kao i svaku drugu uslugu ili proizvod.

Usput, privatni sektor, za razliku od državnog, sve plaća na vrijeme ... ili propada. U pravim privatnim kompanijama zbroj kolone u tablici ''Dospjela dugovanja dobavljačima'' uvijek iznosi nula. Isto kao i zbroj kolone ''Dospjela potraživanja od kupaca''. Eventualna ne-nulta salda se izravnavaju sa za to specijaliziranim institucijama - bankama, na računu financiranja. Banke služe za financiranje ili štednju, nikako to ne smiju biti dobavljači ili kupci. Radilo se o plaćanju lijekova ili betonskih stupova... tj. o nekim ''tuđim'' pošteno zarađenim plaćama.

Vratimo se koroni i pogođenim sektorima. Najteže pogođeni su, logično i neizbježno, svi sektori koji ovise o putovanjima. Kao naš famozni sezonski turizam. Kada gost ne može putovati, hotel ostaje prazan. Malo toga se tu može učiniti na razini pojedinih destinacija. Obuzdavanje pandemije je jedino rješenje, a masovno cijepljenje u što kraćem roku glavno sredstvo.

I ovdje se zorno pokazala inferiornost državnog sektora u odnosu na privatni, diljem svijeta. Privatni sektor je, ispravno reagirajući na kristalno jasne signale sa tržišta, prionuo poslu i u nezabilježeno kratkom roku od deset mjeseci izašao sa barem šest različitih i široko odobrenih cjepiva. Države, baveći se politikom radi politike, su uspjele stvoriti kaos u distribuciji i redoslijedima cijepljenja.

Najagilnije među njima (Izrael, SAD, UK) već su cijepile skoro pola odraslog stanovništva. Najneuspješnija od svih je ujedno i najkompliciranija od svih država – EU. Nema prihvatljivog opravdanja za porazan rezultat – do jučer cijepljeno čak 58 posto Britanaca i mizernih 14 posto Europljana! Ima i objašnjenje – EU i njena komisija su prije svega ''učvršćivale zajedništvo''. Važan je bio proces, divan proces zbog kojeg su umrle desetine tisuća onih koji nisu na vrijeme dobili cjepivo. A trebali su i mogli su.

 Nešto slično se događa i s paketima ekonomske pomoći koja bi trebala stići iz EU. I ovdje su Amerikanci i Britanci izdašniji i brži. Dvije države koje, poput privatnog sektora, cijene vrijeme. EU dotle razrađuje kriterije, procedure, kontrolne mehanizme, studije, anti-korupcijske testove, višedimenzionalne ciljeve, izvješća... Amerikanci pak već tjednima primaju ogroman novac na osobne račune. Europljani se mogu nadati jednoj četvrtini obećanog do kraja iduće godine. Na nepoznate račune od države odobrenih projekata.

A mi Hrvati? Možemo se samo nadati da će većina tih projekata biti upravo iz onog privatnog sektora koji je spasio državu i u zadnjih dvanaest mjeseci. I kojemu ne bi Englezi zabili pet komada...

        

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.