LIBERALNA KAPITALISTICA

Progresivno oporezivanje, ulaganje u inovacije i briga za čovjeka okosnica su uspješne ekonomije budućnosti

Kao da pauza između dvaju dijeljenja karata predugo traje. Tako nekako djeluje ova godina, godina u kojoj ni Svjetski ekonomski forum nije objavio svoju redovitu godišnju ljestvicu na kojoj rangira države prema konkurentnosti. Godina na odlasku ostala je bez pobjednika i gubitnika, nitko nije najbolji, nitko nije pao, nitko se nije uspeo, ništa se nije moglo mjeriti prema uobičajenim kriterijima. 

22.12.2020. u 07:11
Ispiši članak

U 2019. godini Hrvatska je bila na 63. mjestu od 141 zemlje. 

U lanjskom je izvješću ostalo zabilježeno i 73. mjesto koje je Hrvatska zauzela u kategoriji kapaciteta za inovativnost njezine ekonomije, kao tragično loše 94. mjesto kojim je ocijenjena kvaliteta hrvatskog tržišta rada, ili pak 101. mjesto koje je Hrvatska zaslužila prema kriteriju poslovne dinamike.

Da, svima kad- tad dosadi stalno isticanje onoga što nije dobro, što ne valja i što treba popraviti. Sipino crnilo na izmaku ove godine definitivno nije poželjan ogrtač za štivo koje bi netko izabrao čitati. Izostanak ljestvice globalne konkurentnosti spasio nas je od toga potvrdivši da zaista nema smisla 2020 godinu uopće računati kao okvir u kojem se išta moglo mjeriti. No, ona je sama možda poslužila kao mjerilo za nepredvidivu budućnost. Budućnost u kojoj je ključna riječ: transformacija.

U specijalnom izvješću Svjetskog gospodarskog foruma koji su objavili umjesto ljestvice, Hrvatska se uopće ne spominje. Izvješće se bavi pripremljenošću zemalja za ekonomsku transformaciju dajući budućoj slici ekonomskog svijeta neke opipljive obrise. Zemlje koje se spominju kao one s najvećim potencijalom za budući uspjeh su Finska, Estonija, Danska, Švedska, Kanada, SAD, Švicarska... uglavnom one zemlje koje i inače zauzimaju bolje pozicije na svjetskoj ljestvici konkurentnosti. Zapravo je jednostavno. Očekuje se da oni koji su do sada bili najbolji imaju najviše šanse prilagoditi se onome što se naziva 'novom paradigmom'

Kao prioritet ističe se poboljšanje kvalitete javnih usluga. Jednostavnije, one zemlje u kojima državna birokracija efikasnije, bolje i pametnije služi ljude u ekonomiji budućnosti bolje će se snaći. Za ekonomiju budućnosti preporučuje se i progresivno oporezivanje za koje u Svjetskom ekonomskom forumu tvrde da će biti ključni pokretač buduće ekonomske transformacije. Kao dobro uravnotežene i progresivne porezne strukture ocjene su porezni sustavi u Južnoj Koreji, Japanu, Australiji i Južnoj Africi. Smisao je preispitivanje načina oporezivanja korporacija, bogatstva i rada na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Naglašava se ulaganje u digitalnu infrastrukturu i zelenije gospodarstvo na čemu se inzistira i prije pandemije, međutim ističe se i potreba za povećavanjem financijskih poticaja realnom gospodarstvu u čemu su, smatraju u Svjetskom ekonomskim forumu, Finska, Švedska, Novi Zeland i Austrija bolje pripremljene od ostalih naprednih ekonomija. Zanimljivo je da se SAD smatra najmanje spremnim za takva ulaganja.

Naglasci su na obrazovanju za budućnost i na podizanju razine socijalne zaštite, u čemu su prema izvješću najbolje pripremljene Njemačka, Danska, Švicarska i Velika Britanija.

Koliko su promišljanja kreatora globalne ljestvice konkurentnosti relevantna za buduću sliku post pandemijske ekonomije može presuditi samo njezin budući razvoj. Hrvatska je Vlada u kontekstu spašavanja gospodarstva posljednjih dana kroničnom gubitašu Croatia Airlinesu uplatila 600 milijuna kuna, stigla je i najava da će učiniti sve što se može za spas kronično gubitničkog biznisa granje brodova u pulskom Uljaniku koji je bankrotirao, a pomoć vrijedna 50 milijuna kuna nije izostala ni za gubitaški HŽ Cargo, tvrtku za prijevoz tereta Hrvatskih željeznica, koja se još jednom obvezala na restrukturiranje.

Nisu zabilježene značajnije najave povećanog ulaganja u inovacije i istraživanja te u digitalizaciju i zelenu ekonomiju, iako svi navedeni ciljevi jesu deklarativno prisutni javnim istupima domaćih političara. Stoga možemo samo poželjeti da nakon spašavanja svih onih biznisa koji nisu mogli preživjeti ni prije pandemije vlastodršci u budžetu nađu pokoji zaostali novčić za poticaje onim biznisima koji zapravo mogu ekonomiju, a time i ljude izvući iz spirale gospodarskog urušavanja u kojem se nalazi svijet kakav smo do jučer poznavali.

U izvješću Svjetskog ekonomskog foruma prioritet za budućnost je i poboljšavanje brige za starije, djecu i zdravstvenu zaštitu, a među zemljama koje su za to najbolje pripremljene navode se Švedska, Danska i Kanada.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.