Premijeru, koliko eura potroši prosječan turist u Hrvatskoj u jednom danu?

U zemlji čije gospodarstvo, nažalost, ovisi o turizmu prosječan bi političar opće prakse trebao znati jedan drugi financijski podatak. Riječ je, naravno, o prosječnoj dnevnoj potrošnji turista na hrvatskoj obali. Taj podatak obično se za tekuću sezonu dobije tek naredne godine i jedan je od ključnih pokazatelja uspješnosti turističke sezone.

Ovogodišnje kolovoške vrućine uzrokovale su, naime, svojevrsne poremećaje u shvaćanju pa mnogi političari pričaju besmislice proglašavajući turističku sezonu – uspješnom. Zato što je u prva dva tjedna kolovoza ostvareno 70 posto lanjskih noćenja? Zato što su se autoceste zagužvale zahvaljujući tome što avioni gotovo uopće ne lete? Zato što su noćni klubovi bili toliko krcati da su postali žarišta korona virusa? Zato što se na neke trajektne linije nisu mogli ukrcati baš svi koji su željeli?

Brzoplete ocjene o uspješnosti turističke sezone mogle bi se obiti o glavu vlastodršcima kojima proračunska rupa u prvih šest mjeseci ove godine iznosi devet puta više nego lani. Paušalni zaključci o Hrvatskoj kao turističkoj pobjednici Mediterana mogle bi se obiti o glavu vlastodršcima u zemlji u kojoj banke čiste bilance prodajući nenaplativa potraživanja te se pripremaju na novi val neplatiša dugova čim s ''babljim ljetom'' iscure posljednje kune državne pomoći, a nakon čega slijede veći računi za grijanje.

Stizat će građanima, među kojima njih 69 posto u Hrvatskoj, prema istraživanju instituta Bruegel iz Bruxellesa, ne bi imali čime platiti osnovne troškove života niti dva mjeseca ostanu li bez prihoda. U Austriji, koja ovih dana koristi pandemiju korona virusa da motivira svoje građane na potrošnju kod kuće, a ne na hrvatskoj obali uvodeći karantenu za povratnike iz Hrvatske, takvih je siromašnih građana svega 10 posto.

Vratimo se na ''uspješnost turističke sezone''. Početkom svibnja ove godine, u vrijeme kulminacije pritiska na popuštanje karantene iznesene su zle slutnje vezane uz turističku sezonu. Poručeno je kako možemo biti sretni ostvari li se 30 posto ''lanjskog rezultata''. Zaključili smo kako to podrazumijeva famozna noćenja i dolaske pa sada plešemo od sreće kada nam kažu da je rezultat bolji od toga. Poručivalo se da Hrvatska može biti sretna ostvari li 10 posto lanjskih turističkih prihoda pa dosegne li taj postotak brojku 30, opet bismo se trebali radovati?

U ime svih događaja popularno zvanih ''evenata'', koji nisu održani i u okviru kojih se nije trošilo, u ime svih turista koji su se uvezli u vile za odmor i jednako tako iz njih izvezli sedam ili 14 dana kasnije, a da su za to vrijeme kupili tri kruha i dva sladoleda, u ime svih trgovaca morskom i pomorskom opremom i drangulijama koji ove sezone uopće nisu otvorili svoje dućane, u ime svih poduzetnika u brojnim turističkim uslugama, koji su unatoč svemu aktivirali svu svoju ponudu svjesno koračajući u gubitke, netko mora političarima reći da jednostavno prestanu proglašavati turističku sezonu uspješnom. Nije niti uspješna niti spašena. Samo nije onoliko kataklizmična kakvom je prijetila da će biti, a u tome je nešto i do prijetnji. 

Toliko smo smanjili očekivanja da imamo dojam kako je svaki euro koji je prešao granicu u razini vrijednosti neponovljivog zlatnika. A zapravo kad se sve zbroji i oduzme moglo bi ispasti da je većina turističkog sektora u ovoj godini radila samo da pokrije troškove ili barem dio njih, a da oni koji nisu uopće radili to nisu napravili jer bi time samo stvorili još veće gubitke.

Sve do lani prosječna dnevna turistička potrošnja u Hrvatskoj lijepo raste. Lani su hotelski gosti trošili 140 eura na dan, 18 posto više nego preklani, a gosti u kampovima 80 eura na dan, osam posto više nego preklani. Gledajući generalno svaki je turist na dan lani potrošio 97 eura. Euro po euro Hrvatska tako u sezoni skupi 10,5 milijardi eura prihoda od turizma. Jednako koliko će dobiti od EU iz fonda Sljedeća generacija namijenjena ulaganju u oporavak od posljedica pandemije kroz narednih pet godina.

Koliko je turističke sezone ''spašeno'', u konačnici će otkriti taj podatak u kombinaciji broja turista i njihovih ostvarenih noćenja. Kada jesen dođe, režije se plaćaju novcem i zato je bez podatka o turističkoj potrošnji jalovo i pretenciozno proglašavati Hrvatsku turističkom pobjednicom Mediterana.