Pravila političke igre

Predsjednica je izložila novu političku paradigmu Hrvatske

15.02.2015. u 21:25
Ispiši članak

U izbornoj noći 11. siječnja, kad je postalo jasno da Kolinda Grabar Kitarović pobjeđuje na predsjedničkim izborima, bilo je očito da će u hrvatskoj političkoj areni doći do ozbiljnih promjena. Međutim, tek nakon inauguracijskog govora nove predsjednice Republike možemo početi sagledavati pravac u kome će se te promjene događati.

Izborni poraz socijalističkog kandidata radikalizirao je političku retoriku premijera Zorana Milanovića, a Vlada je pokušala njegovu politiku „mi ili oni" populističkim mjerama predstaviti kao novu efikasnost i „novu pravednost". Od poraza predsjednika Josipovića Vlada nastoji zaoštravati društvenu podjelu na dva duboko razdijeljena socijalna bloka. Prvoga dana, kad je o tome mogla progovoriti, novoizabrana Predsjednica to je i učinila. Iako je u svom inauguracijskom govoru izbjegla bilo koga antagonizirati, prozivati i kritizirati, njen je govor bio vrlo ozbiljna kritika uspostavljene političke prakse.

Grabar Kitarović govorila je kao tipičan europski demokršćanski političar. Vrlo svjesna dramatične socijalne i ekonomske situacije, kao izlaz iz krize ponudila je demokršćansku socijalnu politiku i koncept socijalno-tržnog gospodarstva. Kao umjerena konzervativna političarka preporučila je i politiku kontinuiteta s dobrim politikama u prethodnom razdoblju. Kao pravi državnik izrazila je poštovanje svoj trojici svojih prethodnika, ustvrdivši da su sva trojica, svaki na svoj način, u okolnostima u kojima su vodili Hrvatsku ili predstavljali hrvatski suverenitet, to radili časno i da od sve trojice valja učiti. Tako se u hrvatskoj politici prvi put uspostavlja koncept kontinuiteta.

Uz taj koncept Predsjednica nudi i doktrinu „novog zajedništva", povezivanja oko državnih interesa, a pritom ne i odricanja od političkog pluralizma. Jasno je da se radi o derivatu politike „nacionalnog pomirenja", prilagođenom današnjim društvenim okolnostima. Iako više nije članica HDZ-a, Grabar Kitarović svojoj je dojučerašnjoj stranci, objašnjavanjem ove doktrine kao kreda svoga predsjedničkog mandata, pomogla definirati modernu interpretaciju političke doktrine njihova „oca utemeljitelja", koja u suvremenom društvu može okupljati, a nikoga ne antagonizirati.

Važan naglasak njena govora upozorenje je da hrvatska javnost i politika kao da nisu svjesne promjena nastalih pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji. Naravno, pritom je važan onaj pragmatični element nedovoljnog korištenja europskim strukturnim fondovima za investicije i razvoj. Međutim, još je važnije pitanje samorazumijevanja, osvješćivanja o ulozi Hrvatske u novim okolnostima.

Balansirano izbjegavanje spominjanja pojma „regije", uz jasne poruke susjedima, pokazuje što Predsjednica pod tim misli. Hrvatskoj „usmjerenost na regiju" nije dovoljna za prevladavanje ekonomskih problema i za pokretanje društvenog razvoja. Ona može napredovati samo ako postane spojnicom Srednje Europe, s jedne strane, i globalnih izvaneuropskih tržišta, sjevernoameričkoga, južnoameričkoga, tržišta azijskih tigrova i Japana, Kine, Australije. Hrvatska ima položaj koji joj omogućuje da bude akter globalne politike, a za povećavanje svoje prepoznatljivosti u svijetu nije joj potreban balkanski ili postjugoslavenski okvir.

Poruka susjedima je jasna – Hrvatska europsku integraciju doživljava, prije svega, kao prostor mirovnog procesa, pa zato želi da sve njene susjede počnu ozbiljan institucionalni dijalog s EU, ali i da se povežu s euroatlantskim strukturama. Hrvatskoj nije u interesu spuštanje nekakve željezne zavjese u regiji, nego da susjede ispune sve kriterije što ih za pristupanje EU zadaje pregovarački okvir.

Demokršćanska ekonomska doktrina - socijalno-tržno gospodarstvo - također je bila jasno izražena u njenom inauguracijskom govoru. Naime, nedvosmislena je njena poruka o nužnosti čvrstog proračunskog ogranićenja, jer, kako reče, „više ne smijemo živjeti na račun budućih pokoljenja", a razvoj i otvaranje novih radnih mjesta ne može osigurati država, nego samo privatno poduzetništvo, kojem država mora stvoriti povoljne uvjete i okolinu.

Političari često govore o nacionalnim vrlinama, pa kao vrline ističu hrabrost ili odlučnost. Predsjednica se odlučila da svoje „novo domoljublje" veže uz marljivost. Samo ustrajan rad i marljivost, razvoj obiteljskih gospodarstava i malog poduzetništva vlastitim snagama, mogu biti okvir u kojem će i veliki biznis naći svoje interese i investirati u Hrvatskoj.

Uz ovaj set tipičnih demokršćanskih poruka, Predsjednica se pobrinula i za iznenađenje – zagovor liberalno-demokratskih vrijednosti. Naravno, vrijednosti ravnopravnosti i zaštite svih društvenih manjina dio su vrednota, što ih ostvaruju i moderne demokršćanske stranke, kojima je u Europi liberalna politička opcija najbliži saveznik.

Ovaj set vrijednosti, izložen vrlo uvjerljivo, drastično ograničava prostor društvenih podjela. Ne radi se o nekom „zatucanom" konzervativizmu, nego o pravom integralističkom društvenom konceptu, konceptu uključivanja svih građana, i to različitih svjetonazora. Izrazito je, pritom, važno da je Predsjednica točno locirala obrazac društvenih podjela, koji se nastoji nametnuti kao alternativa politici što je ona zagovara.

Dječačka svadljivost, što je trenutno nameće Vlada, sitna podmetanja i trapave opstrukcije, nakon inauguracijskog govora predsjednice Republike djeluju smiješno i irelevantno. Naime, uspostavljena je nova politička paradigma koja Hrvatskoj otvara razvojne šanse.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.