SNAGA ARGUMENATA

PREDAJA AMERIKE Kakve su posljedice kaotičnog bijega Amerikanaca iz Afganistana?

Američko povlačenje iz Afganistana trebalo je potvrditi političku vjerodostojnost predsjednika SAD-a Joe Bidena i označiti kraj najduljeg rata u povijesti Amerike - 20-godišnje intervencije u Afganistanu. Umjesto povlačenja - zbog niza pogrešnih odluka, zanemarivanja obavještajnih procjena, podcjenjivanja talibana i precijenjivanja korumpirane afganistanske vlasti i demotivirane Afganistanske narodne armije, ovih dana svjedočimo predaji Afganistana i predaji Amerike (i NATO-a) talibanima!

31.08.2021. u 19:00
Ispiši članak

Posljedice kaotične evakuacije iz Afganistana i stavljanja točke na ovu intervenciju su dalekosežne, kako na američkom političkom i društvenom području, tako i na polju vanjske politike i sigurnosti u svijetu.

Poljuljani ugled SAD-a i NATO-a, koji je narušen upravo uoči 20. godišnjice napada na New York, što je i bio povod američkoj intervenciji u Afganistanu, teško će se vratiti.

Cijele generacije Amerikanaca, ali i ljudi diljem svijeta zahvaljujući razvoju moderne tehnologije gotovo uživo prate nemoć najmoćnije vojne sile u sukobu s talibanima, koji izgledom pripadaju nekom prošlom stoljeću, ali motivacijom i brutalnošću daleko nadmašuju brojne druge vojske.

Repriza Sajgona 1975.

U SAD-u republikanci, bivši američki predsjednik Donald Trump, ratni veterani, ali i parlamentarni zastupnici (i u Kongresu i u Senatu) od kojih su mnogi služili u Afganistanu i Iraku, otvoreno dovode u pitanje sposobnost Bidena i neki od njih traže i pokretanje njegove smjene. Biden će teško ovaj neuspjeh na domaćem polju pretvoriti u uspjeh i za očekivati je da će na prvim parlamentarnim izborima to prevagnuti u korist republikanaca.

Nakon što se deseci tisuća Amerikanaca povuku iz Afganistana Bidenova administracija morat će odgovoriti na brojna pitanja. Povlačenje snaga planirano je mjesecima, a izvedeno kaotično. Napuštena je velika zračna luka (Bagram), odakle bi evakuacija bila brže izvediva, vojne jedinice su povučene, umjesto da su prethodno evakuirani civili i afganistanski suradnici i saveznici bez kojih američka intervencija ne bi bila ni moguća.

Protivnici Bidena podsjećaju na njegove stare izjave kada se kao senator protivio evakuaciji velikog broja Vijetnamaca te smatrao kako prioritet treba imati samo izvlačenje Amerikanaca. Slične izjave, iako manje konkretne, Biden je davao i proteklih dana, dajući do znanja da mu afganistanski saveznici nisu prioritet.

Proces evakuacije Bidenova administracija provodi vjerujući talibanima, kao da su "turistička agencija" kako to zamjera Bidenu nenaklonjena Fox televivizija. Biden svojim izjavama pokušava umiriti domaću javnost, no otkriva nepoznavanje stvarnog stanja u Afganistanu. Tvrdi da nema mrtvih dok su potvrđene žrtve u okolici kabulske zračne luke već dvoznamenkaste, tvrdi kako Amerikanci bez problema prolaze talibanske kontrolne točke, dok brojni novinarski prilozi pokazuju upravo suprotno - nasilju i prijetnjama izloženi su i američki državljani i svi oni koji su surađivali s NATO-om i Amerikancima te svi oni koji predstavljaju prijetnju talibanskoj vlasti - intelektualci, novinari, nevladine udruge i sl.

Mnogi od njih kabulske zračne luke mogu se domoći samo tako da podmite brojne talibanske borce na kontrolnim punktovima, a na kraju, ako nisu pripadnici američkih oružanih snaga ili diplomatskog osoblja, zrakoplovnu kartu na letu za slobodu moraju nerijetko i dodatno platiti po 2000 eura ako se radi o čarter letovima.

Bidenova procjena s početka srpnja kako talibani neće tako brzo ući u Kabul i kako su afganistanske snage jače i motiviranije nego što jesu, nije međutim utemeljeno na procjenama američke obavještajne zajednice, otkrio je ugledni Wall Street Journal.

I dok je Biden prije nešto više od mjeseca dana tvrdio kako nema šanse da se ponovi kaotični bijeg iz Vijetnama i pad Sajgona 1975. kada su Amerikanci helikopterima evakuirani s krovova zgrada, scene kojima međunarodna javnost svjedoči su iste ili čak i gore, a najgore još nismo niti vidjeli.

Opasnost talačke krize i novih terorističkih napada

Nije nezamislivo da brojni Amerikanci postanu taoci i da se ponovi talačka kriza iz 1979. kada je nakon prevrata u Iranu 52 američkih državljana ostalo u zatočeništvu gotovo 15 mjeseci. Nešto slično SAD su doživjele '80-tih i u Libanonu. Velik broj američkih državljana u Afganistanu, kojega ovoga trenutka nisu svjesni niti u Bijeloj kući otvara mogućnosti upravo za to. Osim talibana aktivne su tamo i neke druge terorističke ćelije poput ISIS-a koje već iskazuju otvorene prijetnje.

Uoči 20. obljetnice terorističkog napada na SAD, kako priznaju brojne obavještajne agencije, vidljiva je pojačana aktivnost terorističkih organizacija u zapadnoj Europi. Nije nezamislivo stoga očekivati i nove terorističke napade izvan Afganistana. Da je prijetnja stvarna pokazuje i najnoviji podatak kako su neke zrakoplovne kompanije na međunarodnim letovima već dodatno smanjile dopušteni broj putnika u zrakoplovima.

Povlačenje Amerike iz Afganistana stoga će svijet, ali i SAD ponovno učiniti manje sigurnim, a terorističke napade izvjesnijim, jer su sada talibani dobili državu koja može podupirati i druge aktivnosti širom svijeta, ali i osvojili moderno oružje vrijedno milijarde dolara koje su im predale afganistanske snage.

Licemjerje Europske unije

Dvojbe u američko vodstvo, zasad prikriveno, ali uskoro i otvoreno počinju iskazivati i europski saveznici, iako i sami pokazuju katastrofalno ponašanje i šalju opasne poruke. Talibani jesu realnost u Afganistanu, ali njihovo brzo prihvaćanje kao legitimne vlasti šalje opasnu poruku drugim islamističkim organizacijama. Europska unija je očito spremna prihvatiti u duhu real-politike i islamsku državu u Siriji ili bilo gdje drugdje ako terorističke organizacije tamo prevladaju? Bez obzira na poštivanje ljudskih prava i brutalne zločine počinjene na putu prema vlasti? Povijest je već jednom pokazala da se s takvim režimima (primjer Hitlerove nacističke Njemačke '30-ih godina prošlog stoljeća) ne smije surađivati i dogovarati. Oni s vremenom postaju sve gori, brutalniji i zločinačkiji. Svijet je prepun takvih primjera, a drugorazredni europski političari u Europskoj uniji očito su prespavali te povijesne lekcije ili samo hladnokrvno pokazuju svoje licemjerje.

Gubitak povjerenja u Ameriku

Što o ponašanju Amerike misle europske zemlje poput Ukrajiine ili azijske poput Vijetnama i Indije koje su se proteklih godina u strahu od kineske ekspanzije počele približavati SAD-u ili Tajvan ne treba niti govoriti. Svakom racionalnom političaru u tim zemljama sada je jasno da se ne smije više 100 posto pouzdati u američku podršku, jer ona u nekom trenutku može prestati. Bidenova zamjenica Kamala Harris iz prve ruke ovih dana će u Aziji čuti što o Americi kao zaštitniku i pouzdanom savezniku misle zemlje koje bi trebale biti prva linija otpora kineskim teritorijalnim pretenzijama.

Šutnja Kamale Harris o Bidenovom 'Dunkirku'

Šutnjom o Afganistanu Kamala Harris formalno pokazuje da podržava sve odluke i poteze Bidena, no istodobno otvara sebi prostor za buduće distanciranje od njegovih pogrešnih poteza koje mnogi već nazivaju američkim Dunkirkom. Drugim riječima, 'pušta ga da sam potone do kraja'.

Usmjeravanje pažnje na Kinu

I na kraju, ne manje važno, kakva je poruka poslana zemljama koje SAD smatra svojim najvećim oponentima - Iranu, Rusiji, Kini. I dok s, jedne strane, očito Washington želi da sada one troše resurse u obuzdavanje talibana, dok se SAD orijentira više na Pacifik i Aziju, jasno je da je SAD i dalje u skladu sa svojom vojnom doktrinom spreman voditi istodobno dva rata. No, s druge strane, sada je vrlo upitno može li ih uspješno okončati? Iranu, Rusiji i Kini poslana je jasna poruka o preslagivanju prioriteta, iako Bidenovi kritičari zbog geografskog položaja Afganistana osporavaju tvrdnju kako 'Amerika nema više nacionalnih interesa u Afganistanu'. Podsjećaju pritom na tisuće američkih vojnika koji se već desetljećima nalaze u vojnim bazama od Njemačke do Južne Koreje i ističu kako bi svega nekoliko tisuća američkih vojnika stacioniranih u Afganistanu obuzdalo terorističku prijetnju koja se ponovno nadvija nad svijet.

Glasova: 8322

Glasovanje je završeno

Naravno, trebamo se solidarizirati.

7%

Da, ali u manjem broju, Hrvatska nema puno kapaciteta.

10%

Da, treba ih naseliti izvan gradova - na područja s kojih su pobjegli Srbi.

4%

Samo žene i djecu, ali ne i vojno sposobne muškarce.

25%

Ne, nemamo mogućnosti za to.

54%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.