(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Povratak SAD-a na Balkan; slijedi pritisak na Sarajevo i Beograd

Nakon podužeg razdoblja slabije aktivnosti na području tzv. Zapadnog Balkana Sjedinjene Američke Države aktivno se vraćaju na ovo područje. Dvije su neuralgične točke koje se percipira kao izvore moguće destabilizacije i ove će biti predmetom američkoga posebnog angažmana. To su Bosna i Hercegovina i Kosovo.

31.10.2021. u 22:12
Ispiši članak

Reforma izbornog zakona u BiH

Sjedinjene Američke Države u suradnji s Europskom unijom već neko vrijeme rade na ustavnim i izbornim promjenama u Bosni i Hercegovini. Washingtonu je ovo pitanje važno o čemu ponajbolje svjedoči činjenica da je imenovao izaslanika za izbornu reformu u BiH (nema previše takvih primjera u djelovanju američke administracije), Matthew Palmera koji zajedno s ravnateljicom odjela za Europu pri vanjskopolitičkoj službi EU-a Angelinom Eichhorst vodi pregovore sa zainteresiranim akterima.

Po hrvatske je interese dobro to da je Palmer dao do znanja kako neće doći do ukidanja kategorije konstitutivnih naroda što je neskrivena želja bošnjačkih političara. Cilj je reforme taj da se osigura da svi konstitutivni narodi budu ravnopravno zastupljeni, ali i da se provede presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci koja se tiče diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju "drugima" (u konkretnom slučaju Romi i Židovi) da se kandidiraju za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Spekulira se kako je moguće uvođenje četvrtog člana Predsjedništva, ali i to da se ostane pri sadašnjem sustavu uz brisanje etničkih predznaka prilikom kandidature. Svatko bi tako mogao biti kandidat, ali bi pobijediti mogli oni koji bi dobili većinu glasova triju konstitutivna naroda.

Za sada se ne naziru konačna rješenja, no navodno da su određena stajališta približena. Visoki predstavnik Christian Schmidt pred koji je dan izjavio kako su sve opcije za rješavanje krize na stolu ako izostane dijalog i ako se nastavi ugrožavati integritet države. Znakovito je i to da je za novoga američkog veleposlanika u Sarajevu imenovan Michael Murphy koji je već ranije imao funkciju posebnog savjetnika u američkom veleposlanstvu u tome gradu.

Zavrtanje ruku Srbiji

U fokus, rekli smo, vraća se i Kosovo, a to, dakako, podrazumijeva zavrtanje ruku Srbiji. Već prije isteka mandata američki veleposlanik u Republici Srbiji Antony Godfrey bit će zamijenjen iskusnim diplomatom Christopherom Hillom. Hill je blizak američkom diplomatu Gabrielu Escobaru koji je danas zamjenik pomoćnika državnog tajnika u odjelu za europska i euroazijska pitanja State Departmenta, a ranije je bio drugi čovjek američkog veleposlanstva u Srbiji. K tome, Escobar je specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan na kojemu je već djelovao pred dvadesetak godina.

Srbi ne pamte Hilla s osobitim simpatijama budući da je ovaj devedesetih bio istaknuti član Holbrookeove, kako ju Srbi nazivaju, "buldožer diplomacije". Hill je još 1998. predložio plan za preuređenje Srbije nazvan njegovim imenom. Miloševiću je predložio da Albancima na Kosovu prepusti sudsku, zakonodavnu i izvršnu vlast i funkciju predsjednika Kosova. Albanci bi imali svoje obvezne predstavnike u srbijanskoj skupštini i vladi, ali bi Beograd imao malo ingerencija nad Kosovom.

Prije dvije godine Hill je u jednome razgovoru izjavio da mu je žao što i dalje postoji pet članica EU-a koje još nisu priznale Kosovo. Ovaj američki diplomat odlično poznaje prilike u Srbiji budući da je tamo službovao na samome početku svoje diplomatske karijere, a srpski je jezik naučio još kao dječak kad je njegov otac bio diplomatski službenik u Jugoslaviji. Hill, koji na funkciju veleposlanika dolazi iz mirovine, odlično je upućen i u situaciju u BiH (imao je ulogu u Daytonu), ali i Makedoniji gdje je imenovan veleposlanikom 1996. godine.

Od Srbije će se tražiti priznanje Kosova

Nije teško zaključiti kojim povodom Hill dolazi u Srbiju. Od njega se očekuje da Srbiju pritisne da prizna Kosovo, a najviše što Beograd može dobiti zauzvrat je formiranje Zajednice srpskih općina. Aleksandar Vučić do sada je vješto izbjegavao rješavanje kosovskog pitanja, među ostalim igrajući na kartu multivektorske vanjske politike (EU-SAD-Rusija-Kina), no jednom će doći kraj sjedenju na dvije ili više stolica. Hill se neće tek tako pokupiti iz Beograda bez obavljena posla, a na raspolaganju su mu svi kapaciteti još uvijek najmoćnije sile svijeta.

Već spomenuti Bidenov specijalni savjetnik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar nedavno, u obraćanju pred Odborom za inozemne poslove Predstavničkog doma Kongresa sugerirao je kako je situacija u Republici Srpskoj i Crnoj Gori pod kontrolom Washingtona – u RS-u preko oporbe, a u slučaju Crne Gore direktno preko crnogorske vlade.

Amerika se očito vratila na Balkan gdje su snažno prisutni i drugi akteri kao što su Rusija, Kina i Turska. Pred nama je rekonfiguracija prostora Zapadnog Balkana, ali i politički proxy ratovi velikih sila. To je nešto što i Hrvatsku tjera na veliki oprez, posebno s obzirom na rješavanje hrvatskog pitanja u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.