Potez velike tvrtke naljutio je ljude koji upravljaju našim mirovinama: Gdje je lova?

Uprava poduzeća predložila je isplatiti 0,75 eura dividende po dionici što je, kao i lani kada je predložena dividenda također bila niska, izazvalo gnjev mirovinskog društva Allianz - Zagrebačka banka (AZ),  kojem se sada pridružio i PBZ Croatia Osiguranje. Mirovinci traže više novca, PBZCO čak više nego dvostruko više, 1,65 eura po dionici, a AZ 1,19 eura.

Lani su zahtjevi mirovinskih fondova za isplatom izdašnije dividende odbijeni, isplaćeno im je 0,70 eura po dionici, a ove su se godine nadali  većem povratu na svoje ulaganje valjda i zato što je lanjska godina za cijelu PPHE grupaciju bila godina, kako ju je opisao glavni izvršni direktor Boris Ivesha "snažnog financijskog i operativnog napretka u kojoj smo se potpunosti oporavili i vratili na pretpandemijske rezultate".

Zahvaljujući takvim rezultatima kompanija je na svojoj krovnoj razini odlučila više nego udvostručiti dividendu u odnosu na prošlu godinu, pa ona ukupno na godišnjoj razini raste s 15 penija po dionici na 36 penija po dionici. PPHE ima dionice izlistane na Londonskoj burzi, dok Arena Hospitality Group kotira na Zagrebačkoj burzi.

FOTO: Unsplash

Progresivna strategija 

Hrvatska tvrtka kći ne prati ono što glavni financijaš Danijel Kos zove progresivnom strategijom isplate dividendi. U poslovnom izvješću PPHE ističu kako je poslovni oporavak najbolje vidljiv na poslovanju u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj dok rezultate u Hrvatskoj opisuju kao solidne, a one u Njemačkoj kao oporavak sporiji nego na drugim tržištima.

Hrvatsko tržište drugo je po veličini za PPHE. Nakon britanskog koje je lani donijelo nešto više od milijardu funti prihoda, iz hrvatsko je doprinijelo s 361 milijun funti dok je Nizozemsko donijelo 318 milijuna funti, a najmanje njemačko 92 milijuna. U Hrvatskoj prihod je lani rastao u odnosu na 2022. 10,6 posto na 89,9 milijuna eura, a u odnosu na 2019. riječ je o rastu od 28,3 posto. Ipak, profitna marža, ona koja je važna za isplatu dividende u Hrvatskoj je lani bila 26,1 posto i manja je nego u Velikoj Britaniji gdje je bila 32 posto  i Nizozemskoj gdje je dosegla 30 posto.  

Zanimljivo je usporediti i popunjenost kapaciteta na razini cijele godine, koji su objektima u Velikoj Britaniji bili popunjeni 83,6 posto, u Nizozemskoj 82,64 posto, u Njemačkoj 62,3 posto dok je popunjenost u Hrvatskoj dosegla 52,7 posto, u usporedbi s 2019. kada je bila 63,1 posto. Popunjenost je manja na svim tržištima, no u Hrvatskoj je redovito najmanja što govori o sezonalnosti hrvatskog turizma zbog čega je prosječni prihod po sobi rastao, kako kažu u izvješću poglavito zbog povećanja cijena. 

FOTO: Unsplash

Svakodnevno poslovanje

PPHE, korporacija koja se među ostalim turističkim tvrtkama ističe time što u vlastitom vlasništvu ima i 90 posto nekretnina u kojima posluje brend Park Plaza dividendom mora zadovoljiti zapravo mali broj dioničara. 

Uglavnom, svojeg osnivača Elija Papuchada, isprva nekretninskog developera koji drži 32,4 posto dionica i njegova poslovnog partnera Istranina Borisa Iveshu, koji ima 10,95 posto dionica PPHE-a. Dvojac se naplaćuje preko dividende tog krovnog poduzeća koja je udvostručena, dok su hrvatski mirovinski fondovi dioničari hrvatske tvrtke Arena Hospitality Grupe čije financijsko poslovanje žestoko kritiziraju. 

Ukratko, kompaniji prigovaraju da je rastrošna, pa su joj pobrojali da su joj materijalni troškovi 36 posto prihoda, dok se njihov udio u prihodima usporedivih kompanija kreće između 29 i 33 posto. Dakle, više troše na svakodnevno poslovanje. I hrana za goste je materijalni trošak. Domaći mirovinski fondovi drugog stupa prigovaraju i na prevelikim troškovima Arena Hospitality Groupa na radnike, pa kažu da troškovi na osoblje imaju 34 posto, a u usporedivim tvrtkama udio troškova osoblja je između 23 i 28 posto.

FOTO: Unsplash

Dvije teme

Loše je, smatraju mirovinci, što kompanija na radnike troši više nego drugi. Smeta im što više nego tri usporedive tvrtke troše i na menadžment jer, kako su izračunali trošak članova uprave 2023. iznosio je 1,2 posto konsolidiranih prihoda, a kod usporedivih tvrtki između 0,3 i 0,7 posto. Arena Hospitality Grupa lani je uložila 35 milijuna eura u preuređenje pulskog hotela Brioni, a otvorili su i luksuzni art’otel u Zagrebu.

Jesu li hrvatski mirovinski fondovi zaslužili veću dividendu od ponuđene im odlučivat će se na Glavnoj skupštini tvrtke 25. travnja, a pitanje je zanimljivo na više razina. Zapravo ga treba postaviti ovako: Možemo li kompaniju koja, što je vidljivo iz kritike mirovinskih fondova, u usporedbi s hrvatskim konkurentima više novca troši na radnike, menadžment i vlastito poslovanje smatrati neuspješnom, a dovoljno financijski stabilnom da više novca da svojim malim dioničarima? Uprava trenutačno bira više dati sebi i radnicima, a manje hrvatskim umirovljenicima i gledamo li situaciju iz tih cipela, jedini nezadovoljnici su mirovinski fondovi koji na toj dionici gube kako god da okrenu jer im je cijena dionica niža nego kad su ih kupili.

Kako možeš biti siromašan, a imati svoju nekretninu? Ovo su najkontroverznija pitanja u Hrvatskoj

Većinski vlasnici Arene koji preko nizozemske tvrtke imaju Bora B.V. imaju 53 posto udjela imaju i luksuz odbiti ono što traže hrvatski mirovinski fondovi, a dogodi li im se to još jednom imaju dvije teme o kojima bi trebali razmisliti. Prva je, smatraju li da je u redu blatiti poslovanje bilo koje kompanije samo zato što njihove želje nisu na prvom mjestu, a druga je ozbiljnija: Kako im se moglo dogoditi da tako pametni odluče biti dioničarima tvrtke kćeri krovnog poduzeća u kojem poslovnim odlukama presuđuju samo dva čovjeka i ne postoji zapravo populacija dioničara koja treba biti zadovoljena.