Postoji mogućnost za dugotrajni rat koji će imati snažne implikacije, a Europa će već na zimu osjetiti posljedice

Iako ni Ukrajina ni Zapad ne će nikada priznati legalnost i legitimnost ''referenduma'', iz Rusije je više puta poručeno da će se teritorijalni integritet Ruske Federacije braniti ako treba i strateškim nuklearnim oružjem. A obrana teritorijalnog integriteta od sada će obuhvaćati i krajeve na istoku Ukrajine. To je pravi cilj organizacije ''referenduma''.

Dakako, i u Kremlju su svjesni staroga pravila hladnog rata: tko napadne s nuklearnim oružjem prvi, gine kao drugi. Malo je vjerojatno da će Rusija koristiti i taktičko nuklearno oružje. Međutim, Rusiji ostaje na raspolaganju čitav arsenal konvencionalnog oružja čija je razorna moć vrlo blizu nuklearnoga. Ako se tome doda da ukrajinska vojska u protuofenzivi uspješno vraća svoje okupirane prostore, izgledi da uporabom oružja masovnog uništenja od strane Rusije postaju sve veći. Ako Rusija bude dovedena u stanje poniženja, poručeno je više puta iz Kremlja, sve opcije dolaze u obzir.

Cilj je kontrola cijele Ukrajine

Mobilizacija 300.000 ročnika u Rusiji neposredan je odgovor na uspjehe ukrajinske vojske, ali i znak slabosti. Riječ je o dijelu vojske koji je bitno manje sposoban za borbeno djelovanje od profesionalne vojske. Naravno, postoji i mogućnost da će se ročnici poslati na druga mjesta diljem Rusije, a da će to osloboditi profesionalne snage koje će krenuti put Ukrajine.

Vjerojatno je da se nalazimo pred novom eskalacijom sukoba. Kako će se mobilizacija odraziti na unutarnju političku situaciju u Rusiji ostaje za vidjeti. Pritom treba imati na umu da je takve poteze mnogo lakše provoditi u manje razvijenim zemljama, nego što bi bilo na Zapadu. Tamo gdje je standard veći manja je i spremnost za žrtvovanje vlastite komocije.

Ukrajinski strateški cilj odnosi na oslobađanje svih okupiranih prostora. To je prirodna težnja koja se kosi s osvajačkim ambicijama Ruske Federacije. U prvoj fazi Rusija sada želi stabilizirati bojišnicu i zadržati prostore koji su osvojeni tijekom ''specijalne vojne operacije'' (zapravo agresije na Ukrajinu) 2022., ali i 2015. Međutim, jasno je kako se Kremlj ne zadovoljava samo s istočnim dijelovima Ukrajine. Ruski je cilj kontrola cijele Ukrajine bez čega, smatraju ruski stratezi, Rusija ne može predstavljati veliku silu.

Dugotrajni rat?

Dodatni je element u ratu taj što Rusija sve jasnije Zapad i NATO proziva kao sudionike rata. U njihovoj percepciji Zapad vodi rat za uništenje Ruske Federacije. Posebna bojazan postoji od raketnih sustava velikog dometa čija bi doprema Ukrajini, poručuju iz Kremlja, predstavljala crvenu liniju. Rat u Ukrajini ne samo da je doveo do izolacije Rusije od strane Zapada, što ima ozbiljne ekonomske i geopolitičke reperkusije (dugoročno Rusija će se od Zapada preorijentirati prema Istoku), nego je snažno narušio percepciju ruske vojne moći.

Ipak, kao što je Rusija podcijenila Ukrajinu, tako bi sada bilo pogrješno da Zapad podcijeni Rusiju i njihovu spremnost na korištenje oružja za masovno uništenje.

Do sada se pokazalo da pregovori nisu bili od osobito velike koristi. Oni uvijek ovise o stanju na ratištu i toga su jako dobro svjesne obje strane. Ukrajina se sve više naoružava, ima velik mobilizacijski bazen i spremnost na oslobađanje vlastitih teritorija. S druge strane stoji jedna od najjačih vojski svijeta (uz sve mane koje sada pokazuje) s vojnom tehnikom razarajućih potencijala. Suprotstavljenost strateških ciljeva Kijeva i Moskve rat čini potencijalno dugotrajnim što će imati snažne implikacije na međunarodnu sigurnost, a posebno Europu koja će već na zimu osjetiti snažnije posljedice ovoga rata.