Poruka koja bi trebala doći kao šamar Hrvatima: Jasna Kelava apsolutno je u pravu

Šefica doma Jasna Kelava pojasnila je kako štićenici doma zaslužuju drugačiju pomoć i pažnju, a ne donacije rabljene robe među kojom je kako je rekla Kelava 80 posto doniranog "neiskoristivo, staro, prljavo i nenosivo".

Kelava je brižne ljude željne dobročinstva pozvala da djeci koja ne žive sa svojim obiteljima poklone novu odjeću, poklon bonove za trgovine u koje bi vodili svoju djecu da si nešto izaberu ili mjesečni džeparac u iznosu od 40 do 70 eura.

Jasna Kelava - FOTO: HINA/Miljenko Klepac

Staro, prljavo, rabljeno i nenosivo, a u dobročinstvo umotano nešto je što štićenike doma ne veseli nego rastužuje, ne dariva nego ponižava, ne pomaže, nego odmaže.

Potrošnja bi za blagdane trebala rasti

Građani su u Hrvatskoj lanjskog (2022.) prosinca potrošili 21,2 milijarde kuna, 3,7 milijardi kuna ili 21 posto više nego u istom mjesecu godinu dana ranije. Ove (2023.) bi godine lanjski iznos mogao biti nadmašen uzmemo li u obzir da potrošnja u Hrvatskoj raste posljednjih šest mjeseci, da se kontinuirano naglašava rast gospodarstva, bolji kreditni rejting i niske kamatne stope u usporedbi s drugim zemljama u EU.

Marija Pletikosa: 'Proširit ćemo postojeće kapacitete domova za nezbrinutu djecu'

Budući da se još nije dogodilo da prosinac podbaci u odnosu na prethodni osim u slučaju neke ozbiljnije kataklizme, koja za ove blagdane ipak nije na vidiku, potrošnja bi trebala rasti. Ona, zahvaljujući usvajanju američkih tradicija Crnog petka i Cyber ponedjeljka, počinje krajem ovog tjedna, na Crni petak 24. 11., no pogledamo li ankete za američko tržište u nedostatku domaćih, dvije konzultantske kuće se ne slažu u potpunosti.

Potrošači su u anketi Deloitteu rekli kako ove blagdanske sezone planiraju potrošiti 1,652 dolara po osobi čime će premašiti potrošnju iz 2019. godine. Konzultantskoj kući McKinsey su pak rekli kako su manje skloni razmetanju nego lani, 40 posto njih kupnju započinje već u studenom, za razliku od lanjskih 53 posto i važnije im je uhvatiti neku dobru cjenovnu politiku ili promotivnu akciju nego lani.

Ima Jasna Kelava pravo

Bit priče je da će svi nešto nekome kupovati, u Hrvatskoj će osobna potrošnja biti ne samo važna nego i presudna za gospodarski rast. Zato je više nego zanimljivo zapitati se kako to da s jedne strane radosno kupujemo trošeći i više nego što imamo silno se veseleći novim stvarima, a s druge strane za te nove stvari u ormarima i na policama stvaramo mjesto tako da djeci za čiju skrb izdvajamo kroz plaćanje poreza kao dar šaljemo robu koja u 80 posto slučajeva bude stara, prljava i za nošenje neprikladna?

Dragana Radusinović 

Kakav se to pomak dogodi u glavama pa donacijom stare robe skriveni iza paravana dobrih namjera zapravo etiketiramo djecu za čija prava na ravnopravnost i jednake šanse ćemo se sutradan srčano zalagati na Facebooku?

Ima Jasna Kelava pravo. Veste ispranih boja i traperice za koje nije sasvim jasno je li im rupa na koljenu kućne ili tvorničke izrade zaista je nešto što rastužuje djecu u domovima ako smo zamislili da oni idu u školu u odjeći za koju je mlađi rođak našeg djeteta rekao da on to nikad ne bi obukao. Ali djeca iz domova bi? Izgleda da ne bi. I imaju pravo. Ne bi ni trebali. Ne onih 80 posto stare, prljave i nenosive robe. To je nekako uvredljivo, zar ne?

Treba im poslati poruku ravnopravnosti

Još uvredljivije djeluje kad se stavi u kontekst iščekivanog rasta potrošnje koja tjera rast gospodarstva u objektivno ipak ne tako idiličnom vremenu jer se gospodarski rast Europske unije kreće oko nule, a to se ne može pozitivno odraziti na hrvatsku ekonomiju koliko god reklamirali njezin trenutačni rast.

Zamislimo stoga da svoju djecu sutradan za školu trebamo obući u staro i nenosivo, možda ipak odlučimo djeci koja nemaju svoje obitelji pokloniti nešto što će ih zaista razveseliti, dati im poruku da su ravnopravni?