Pompeov posjet Hrvatskoj dobra je prilika za nametanje na dnevni red hrvatskog pitanja u BiH

Transatlantski odnosi također prolaze kroz najveću krizu od Drugoga svjetskog rata, a očituju se prije svega u nikad lošijim odnosima SAD-a i Njemačke. Pogoršani odnosi doveli su i do premještanja većeg broja američkih vojnika iz Njemačke u Poljsku, dok je zapovjedništvo američke vojske za Europu na putu premještanja u Belgiju.

U studenom nas očekuju predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema istraživanju koje je za Reuters proveo Ipsos utrka je puno tješnja nego što pokazuju ankete na nacionalnoj razini. U ključnim saveznim državama Joe Biden ima tek neznatnu prednost pred Donaldom Trumpom. Dva mjeseca pred izbore Trump je u velikoj vanjskopolitičkoj ofenzivi.

Sporazum Kosova i Srbije

Kao što smo i predvidjeli na ovim stranicama, Trump je pred izbore pokušao postići nekoliko vanjskopolitičkih uspjeha, a jedan od njih je dogovor Srbije i Kosova. Dogovoreno je da će Kosovo pristupiti inicijativi Mini Schengen i da će započeti izgradnja mreža novih cesta i pruga koje će povezati tu regiju. Kosovski premijer Avdulah Hoti nakon potpisivanja sporazuma istaknuo je kako je sporazum sa Srbijom korak naprijed koji bi trebao voditi uzajamnom priznanju dviju zemalja.

Do priznanja Kosova od strane Srbije nije došlo, ali je postignut ekonomski sporazum. Srbija je pristala izmjestiti svoje veleposlanstvo u Jeruzalem, a obvezala se i da Kina neće graditi 5G mrežu u toj državi što je dio američke politike ograničavanja kineskog utjecaja i formiranja široke protukineske koalicije. Srbija nije priznala Kosovo, no teško je neprimijetiti da je sav kontekst donošenja sporazuma na neki način implicirao da je Kosovo treći međunarodnopravni subjekt.

Bliskoistočna ofenziva

Obvezivanje Srbije da veleposlanstvo premjesti u Jeruzalem dio je Trumpove dosljedne proizraelske politike. Posljednjih tjedana američka je diplomacija i na Bliskome istoku u velikoj ofenzivi. U Bijeloj kući potpisani su sporazumi o normalizaciji između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata odnosno između Izraela i Bahreina. Šef Trumpova kabineta Mark Meadows nakon potpisivanja sporazuma najavio je mogućnost da još pet država normalizira odnose s Izraelom, od čega su tri zemlje iz iste regije. Saudijska Arabija i Oman su svakako prvi kandidati. S Izraelom prvi je odnose normalizirao Egipat 1978. godine.

Pompeova turneja Srednjom Europom

Američka vanjskopolitička ofenziva osim Balkana i Bliskog istoka posljednjih mjeseci obuhvaća i Srednju Europu. Šef američke diplomacije Mike Pompeo u kolovozu je imao turneju diljem Srednje Europe, a jedan od ključnih ciljeva bio je "nagovoriti" ove države na odbacivanje Huaweija, kineskog telekomunikacijskog giganta koji Washington smatra prijetnjom, posebno na planu uvođenja 5 G mreže diljem svijeta.

LNG terminal na Krku

U kolovozu Pompeo je zaobišao Hrvatsku, no pokazalo se da je očito već ranije bio dogovoren njegov posjet Dubrovniku krajem rujna. Koji su glavni motivi Pompeova posjeta Hrvatskoj? Medijske najave govore o ukidanje viza i sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. No dvije su strateške teme za koje je Amerika posebno zainteresirana u odnosu na Hrvatsku.

Prvi strateški projekt je izgradnja LNG terminala na Krku. U jeku plinskog rata SAD-a i Rusije (prijepori oko izgradnje Sjevernog toka 2) za Ameriku je ključna izgradnja ovoga terminala jer preko njega američki ukapljeni plin dobiva jednu od predviđenih poluga za transport prema Europi. Nakon što je, usavršavanjem metode hidrauličkog frakturiranja, Amerika postala najveći proizvođač nafte i plina na svijetu jasno je da ima interes taj plin prodavati i Europi, iako je njegov transport za oko 20 skuplji od transporta plinovodima.

Trump kroz cijeli svoj mandat ističe da ovisnost o energentima stvara i političku ovisnost što se, naravno, odnosi na ovisnost Europe o ruskome plinu. Plinski prijepori dobri dijelom i stoje u srozavanju odnosa Washingtona i Berlina. Mreža LNG terminala trebala bi olakšati transport ukapljenog plina prema Europi koji bi trebao supstituirati ruski plin.

Kupnja borbenih zrakoplova

Drugi američki strateški interes, dakako, prodaja je borbenih zrakoplova Hrvatskoj. O ovoj smo temi već pisali i istaknuli kako kupnju borbenih zrakoplova ne treba tumačiti samo kao obični kupoprodajni ugovor. Riječ je o strateškoj odluci koju treba promišljati i u geopolitičkim okvirima i pritom imati na umu da su Sjedinjene Američke Države i dalje najmoćnija sila svijeta koja je, kao što vidimo, i dalje sposobna modelirati međunarodne odnose diljem svijeta.

Situacija u BiH

Tema Pompeova posjeta bit će i političko-sigurnosna situacija na području tzv. zapadnog Balkana. U okviru ove teme razgovarat će se i o stanju u Bosni i Hercegovini. Ove godine obilježava se 25. godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a sredinom studenoga očekuju nas lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Jedna od neuralgičnih točaka je Izborni zakon u susjednoj državi. O tome je neki dan pred UN-om govorio i predsjednik Vlade Andrej Plenković. On je istaknuo kako je godišnjica Daytona prilika za reviziju njegovih postignuća i situacije u BiH. Pozvao je na punu jednakost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i donošenje odgovarajućeg izbornog zakona koji bi spriječio izborne inženjeringe.

Pompeo će se u Hrvatskoj sastati s Plenkovićem i s ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom što je dobra prilika da se ukaže na probleme u Bosni i Hercegovini i na činjenicu političkog obespravljivanja tamošnjih Hrvata. Bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država jednostavno nije moguće riješiti hrvatsko pitanje u BiH i to je nešto čega svi moramo biti jako dobro svjesni. Pompev posjet dobra je prilika za iskorak u tome smjeru.