(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Pokrenut proces koji treba omogućiti Putinovo zadržavanje vlasti i nakon 2024. godine

Na staru godinu 1999. ruski predsjednik Boris Jeljcin iznenadio je svjetsku javnost obznanivši da daje ostavku i vlast prepušta tadašnjem premijeru Vladimiru Putinu. Do novih izbora ostalo je tada još tri mjeseca. Putin je dobio te izbore, a sve ostalo je povijest. Do danas Putin je neprijeporni šef Ruske Federacije koji je na vlasti sada već više od 20 godina, što kao predsjednik što kao premijer.

19.01.2020. u 22:27
Ispiši članak

Na samim počecima Putin je imao iznimno dobre odnose sa Zapadom, pa je tako Rusija poduprla intervenciju u Afganistanu, a ruski predsjednik tada nije isključivao ni mogućnost da Rusija postane dio NATO-a ("zašto ne?"). Odnosi su se počeli pogoršavati nakon rata u Gruziji da bi konačno "puknulo" nakon aneksije Krima i početka rata u Ukrajini 2014. Od 2008. govori se o novome hladnom ratu Ruske Federacije i SAD-a.

Putin je Rusiju ponovno učinio velikom silom

O Putinu, bivšem pukovniku KGB-a, može svatko misliti što hoće, no jedno je neosporno: Putin je Rusiju ponovno učinio velikom silom. Ako je još Barack Obama podrugljivo govorio o Rusiji kao "regionalnoj sili", nakon intervencije u Siriji nema više nikakve dvojbe kako je ova država ponovno postala globalni geopolitički akter. Ruska ekonomija nije ni blizu stupnja razvijenosti s obzirom na moguće potencijale, no temelj vraćanja ruske moći predstavljaju energetika i jaka vojna industrija. Uz ova dva faktora treba spomenuti i treći, a to je vođenje lukave geopolitičke igre od strane Putina. Putin danas ima odlične odnose s Kinom, gradi korektne odnose s Turskom, plinski biznis povezuje Rusiju i Njemačku, Rusija je prisutna u Venezueli (protivljenje tzv. Monroe doktrini), a čak i izraziti američki saveznici Izrael i Saudijska Arabija žele dobre odnose s Rusijom. U mnogim situacijama na Bliskom istoku Rusija se nametnula kao arbitar i medijator. Ipak, čini se da je Putin nepovratno izgubio Ukrajinu, a kao što još govorio znameniti geostrateg Zbigniew Brzezinski: s Ukrajinom Rusija je euroazijska, a bez Ukrajine azijska sila.

Aktualni Putinov mandat traje do 2024. godine, a već dugo se vremena špekulira na koji način misli zadržati vlast nakon 2024. s obzirom na to da više po ustavu ne postoji mogućnost reizbora. Spominjale su se različite kombinacije kao što su promjena ustava ili mogućnost da Putin postane predsjednik nove naddržavne zajednice koju bi činile Ruska Federacija i Bjelorusija. Potonja mogućnost čini se da ipak nije realnost jer Aleksandar Lukašenko ne želi da Bjelorusija postane tek jedna od ruskih gubernija. Lukašenko je obećao da će očuvati bjeloruski suverenitet, a iako je većina Bjelorusa proruski orijentirana i kod njih postoje suverenističke struje koje žele neovisnost od Moskve. One su daleko slabije nego u Ukrajini, no ipak nisu zanemarive. 

Rusija kreće putem ustavnih promjena

Kada kažemo Vladimir Putin, onda treba biti svjestan da se tu ne radi samo o Putinu, nego o čitavom sustavu i kolopletu interesa koji Putina podupire i održava na vlasti. Čini se da je taj sustav krenuo u proces koji mu treba omogućiti zadržavanje vlasti i nakon 2024. godine. Iako u Rusiji postoje snage koje žele Putina maknuti s pozicije, sjećanje na bijedu devedesetih godina Putinu je najvažniji saveznik u održavanju na vlasti čiji je prijenos očito započeo. Naime, kao što je poznato, Putin je prošli tjedan u godišnjem obraćanju parlamentu najavio da Rusija kreće putem ustavnih promjena.

Rusija će ostati predsjednička republika, ali će s druge strane doći do povećanja značenja parlamenta i poboljšanja njegove suradnje s vladom.

Promjene će, najavljeno je, dovesti do slabljenja uloge predsjednika, a ojačat će se mjesto premijera te osnažiti uloga šefa Državnog vijeća. Preraspodjela ovlasti dovela bi do toga da bi parlament imao pravo odobravati ministre te nominirati premijera i zamjenike. Za ove ustavne promjene bila bi potrebna odluka na narodnom referendumu.

Na sastanku s članovima grupe za izradu prijedloga za izmjenu Ustava, Putin je rekao da će novi amandmani osigurati daljnji razvoj Rusije kao pravne i socijalne države, te će se povećati djelotvornost državnih institucija i ojačati uloga civilnog društva, političkih stranaka  i ruskih regija u donošenju najvažnijih odluka. Rusija će ostati predsjednička republika, ali će s druge strane doći do povećanja značenja parlamenta i poboljšanja njegove suradnje s vladom. 

Demografija kao ključ

Kao ključan aspekt za rusku budućnost Putin je istaknuo demografiju. "Sudbina Rusije i njezina povijesna perspektiva zavisi od demografije. Natalitet u Rusiji ponovno opada, zemlja se našla u teškom demografskom periodu. Iz tog razloga je potrebno osigurati rast nataliteta do sredine desetljeća". U skladu s istaknutim demografskim problemom, najavljene su mjere koje će poticati veće rađanje djece, ali i brojne druge mjere socijalne pomoći. 

Nadalje, Putin se založio za stvaranje snažnog, pouzdanog, neranjivog i apsolutno stabilnog sustava u pogledu vanjske konture koji jamči neovisnost i suverenitet Rusije. Naglasio je i to kako Rusija ima najsuvremenije nuklearno oružje na svijetu.

Većina analitičara navedene najave ustavnih promjena tumači kao akt kojim Putin želi zadržati vlast i nakon 2024. 

"Prvi put u povijesti postojanja nuklearnog raketnog oružja, uključujući sovjetsko razdoblje i moderna vremena, ni za kim ne zaostajemo, već naprotiv, druge vodeće države svijeta tek moraju stvoriti oružje koje Rusija već posjeduje".

Zadržavanje vlasti

Nakon Putinova govora, inače ne osobito popularna ruska vlada Dmitrija Medvedeva podnijela je ostavku. Na čelo nove vlade došao je Putinov "čovjek iz sjene", bivši šef porezne službe, čovjek "čvrste ruke" i "dobar hokejaš" Mihail Mišustin. Smatra se da bi novi premijer više trebao predstavljati "tehničkog premijera" bez političkih ambicija (kao u prvim godinama Putinova predsjedničkog mandata) s jasno određenim konkretnim zadatcima. 

Većina analitičara navedene najave ustavnih promjena tumači kao akt kojim Putin želi zadržati vlast i nakon 2024. Spominje se tako mogućnost da ponovno postane premijer ili možda šef Državnog vijeća odakle bi iz sjene upravljao Rusijom. Zašto je Putin već sada pokrenuo postupak ustavnih promjena? Zato što, očito, želi mirno nadgledati rekonstrukciju vlasti i biti siguran da će do promjena doći dok je on još na predsjedničkoj poziciji, tj. poziciji moći. No ne radi su tu samo o Putinovom ostanku na vlasti. Ruska "duboka država" navedenim će promjenama osigurati perpetuiranje svoje moći što će biti posebno značajno u godinama koje slijede, a u kojima ćemo svjedočiti novim tektonskim lomovima globalne geopolitičke scene. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.