(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV
Pojedini mediji ne mogu se suzdržati od nekritičkog 'drukanja' za Možemo! pa se već sada pitaju može li Benčić zamijeniti Plenkovića
Kada će se na kraju drugoga kruga lokalnih izbora raditi konačni račun - ukupno gledajući HDZ će imati najveći broj vijećničkih mjesta u županijskim, gradskim i općinskim vijećima, najveći broj gradonačelnika i najveći broj župana. Riječ je stranci koja po inerciji, zbog jake stranačke infrastrukture, ostvaruje dobre rezultate na lokalnim izborima.
Ipak, kad su u pitanju četiri najveća grada, HDZ ne stoji toliko dobro. Kandidati najveće stranke ušli su u drugi krug u Splitu i Osijeku: Vice Mihanović kao drugi po broju dobivenih glasova u Splitu iza Ivice Puljka, a Ivan Radić kao uvjerljivi pobjednik prvoga kruga ispred Berislava Mlinarevića u Osijeku.
Kako stvari sada stoje, HDZ ima prednost u Osijeku, dok su u Splitu veći izgledi protukandidata Puljka koje uživa unisonu potporu mainstream medija, čak i nakon otkrića ranije pjevačke karijere. Preuzimanje vlasti u Osijeku prvi put od stjecanja hrvatske samostalnosti predstavljalo bi uspjeh HDZ-a, no to je tek jedan od četiri najveća grada.
Debakl SDP-a
Kako god, HDZ može biti mnogo zadovoljniji od SDP-a koji je najveći gubitnik ovih izbora. Iako je osvojena "crvena utvrda" Rijeka (gdje su tvrdo lijeve opcije poput Možemo i Radničke fronte potpuno podbacile), rezultat SDP-a se ne može opisati drugačije nego kao debakl. Ako se nastave ovakvi trendovi i ne dođe do rebrendiranja stranke SDP bi se u budućnosti mogao pretvoriti u stranku regionalnog karaktera. Slabljenje SDP-a, međutim, ne znači i slabljenje ljevice.
Glasove SDP-a sve više preuzima u mnogim aspektima radikalnije lijeva opcija Možemo! koja je pobjednik prvoga kruga lokalnih izbora u Zagrebu. Ako se tome pridodaju glasovi SDP-a, jasno je kako je Zagreb skrenuo u lijevo, ako je ikada nakon 1945. to i prestao biti. Platforma stranke Možemo, koja je dobivala unisonu potporu svih tzv. mainstream medija, tipičan je primjer globalističke agende koja se danas probija u nizu europskih država, pri čemu je Možemo! ponajviše "prikopčan" na njemačke zelene koji bi na jesen, ako se nastave trendovi rasta, mogli biti relativni pobjednici izbora u Njemačkoj.
Ono što može donijeti preokret je Škorina mobilizacija...
Što se tiče drugoga kruga izbora u Zagrebu, jasno je kako je Tomašević s obzirom na broj dobivenih glasova u prvome krugu favorit ispred Miroslava Škore. Već mehaničko zbrajanje glasova Tomislava Tomaševića i Joška Klisovića daje sigurnu pobjedu Tomislavu Tomaševiću u drugome krugu. No drugi krug znači i novo miješanje karata, a ono što može donijeti preokret je Škorina mobilizacija većeg broja birača da izađu u drugi krug i glasuju protiv Tomaševića (u prvome je krugu glasovalo tek 47,14 posto birača) i raskrinkavanje Tomaševićeve platforme kao radikalno lijeve, antipoduzetničke i antikapitalističke koja nakon Zagreba tendira osvojiti vlast u cijeloj Hrvatskoj.
Kada se ogoli zelena fasada kvaziekologizma i pristojna slika Tomislava Tomaševića, politika stranke Možemo, to govorimo bez imalo pretjerivanja i sijanja moralne panike, zapravo predstavlja treći val komunizma. Nakon što se radništvo pokazalo kao neprikladan instrument komunističke revolucije, od kraja šezdesetih, nakon šezdesetosmaške revolucije, tu ulogu na temelju agende Frankfurtske škole preuzimaju sve vrste manjina, a sada svjedočimo naletu trećega vala komunizma koji se može nazvati zelenim komunizmom, koji pod krinkom ekologizma nameće radikalno lijeve ideje.
Ove opcije rastu diljem Europe, tako da ni Hrvatska nije iznimka, što će u budućnosti nametnuti i pitanje suradnje HDZ-a i srodnih stranaka ako će se htjeti spriječiti da takva opcija dođe na vlast i u našoj državi. Komunističke i socijalističke opcije, koje se danas umataju u ruho ekologizma i tzv. demokratskog socijalizma, posebno plodno tlo imat će u razdoblju aktualne ekonomske krize, koja bi se zbog inflacije koja je na vidiku mogla dodatno produbiti. Ekonomske krize uvijek su plodno tlo za jačanje socijalizma i za huškanje na kapitalizam i poduzetništvo.
Neovisno o tome što će se, kao i nakon parlamentarnih izbora, rezultat Domovinskog pokreta nastojati dezavuirati od strane pojedinih analitičara, Domovinski pokret, koji postoji tek jednu godinu, se nakon jučerašnje objave rezultata potvrdio kao nacionalna stranka jer je ostvario odlične rezultate u dva velika grada (drugi krug u Zagrebu i Osijeku), a ostvario je vrlo dobre rezultate i u nekim županijama, gradovima i općinama, s tim da veliki simbolički kapital nosi Vukovar, gdje je izgledna pobjeda Ivana Penave u drugome krugu.
S Mostom se može računati u budućnosti
Zvonimir Troskot nije polučio osobito dobar rezultat u utrci za zagrebačkog gradonačelnika, no tri mjesta u Zagrebačkoj skupštini i uspjesi u pojedinim dalmatinskim mjestima potvrđuju da se i s Mostom mora računati u budućnosti. Na ovim lokalnim izborima rezultati su svakako bolji po njih nego 2017. godine.
Za dva tjedna očekuje nas drugi krug lokalnih izbora, no pojedini mediji ne mogu se strpjeti i suzdržati od nekritičkog "drukanja" za Možemo! pa se već sada pitaju može li Sandra Benčić zamijeniti Andreja Plenkovića na mjestu predsjednika Vlade. Ciljevi Možemo! očito su nacionalni, pri čemu se nadamo će na drugome spektru biračkoga tijela postojati dovoljno pameti da se kroz nekoliko godina spriječi dolazak ove radikalno lijeve opcije na vlast na nacionalnoj razini.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.