BURZORAMA

Podravka objavila rekordno dobre rezultate, a Norveški mirovinski fond utrostručio ulaganja u Hrvatskoj

"Novac nije sve, ali mnogo novca to je već nešto" rekao je jednom George Bernard Show. Burzovnu igru pokreću pohlepa i strah i uvijek je presudno koliko papira u rukama drže "snažne " ili "slabe" ruke.  Što je veći promet na burzi kod rastućih tečajeva, to se više papira prebacuje iz "snažnih" u "slabe" ruke, odnosno iz psihološki čvrstih u psihološki nestabilne burzovne sudionike.

05.03.2019. u 19:00
Ispiši članak

No ako se svi vrijednosni papiri nalaze u "slabim" rukama, onda je sto posto sigurno da je pred vratima krah.

Prošli tjedan je bio  jedan od onih tjedana na burzi kad vlada najveća napetost jer se objavljuju poslovna izvješća za zadnji kvartal prethodne godine i slažu se brojke da se vidi kako je pojedina kompanija poslovala cijelu prošlu godinu. Pojedine kompanije koje više drže do svojih investitora,  izdaju odmah nekonsolidirana  cijela prošlogodišnja izvješća . Tako je bilo i prošlog tjedna, pa je na burzi vladala nervoza, a nakon objave izvješća bilo je i  dosta razočaranih ,a i manji  dio onih koji su  bili optimisti zbog pozitivnih izvješća.

Dvije najveće banke,  Privredna i Zagrebačka, su već ranije objavile dobra godišnja izvješća, ali i neočekivano visoke dividende tj. povlačenje većeg dijela dobiti prema bankama majkama u domicilnim zemljama. Tako će isplatiti više od tri milijarde kuna svojim dioničarima. Zagrebačkom bankom trenutačno se trguje na 64 kune.

ACI i JANAF su također izbacili dobra izvješća, ali su ostvarili mali volumen trgovanja. JANAF  je objavio da ima 303 milijuna kuna neto dobiti, a dionica je i dalje na pragu od 4000 kuna, dok je ACI u zadnjih 15 dana porastao s 5000 na 6500 kuna po dionici uz relativno mali volumen, sve zbog izrazito velike neto dobiti od 38 milijuna kuna,što je porast od 50% u odnosu na godinu ranije. Opet se postavlja pitanje zašto obje tvrtke ne naprave stock-split kako bi bile privlačnije malim investitorima i samim time bi se digla likvidnost na višu razinu.

Valamar je objavio jako dobre poslovne rezultate i najavio istodobno dividendu od jedne kune po dionici. Objavili su i  da su konsolidirali dvije zadnje akvizicije Hotele Imperijal Rab i Hotele Makarska koje drže u partnerstvu s mirovinskim fondovima  i da planiraju veće ulaganje u njih, ali i  u Hotele Helios na Hvaru koje su također preuzeli  u partnerstvu s OMF-ovima. Dividende će biti isplaćene na datum 7. lipnja, a moguće je dio dividende dobiti kroz prava na dionice kompanije. Prvi put su poslovni prihodi kompanije narasli  na više od dvije milijarde kuna.

Podravka je iznenadila investitore i objavila po njima najbolje rezultate u povijesti, prihod je na 4,2 milijarde, a dobit je 205 milijuna kuna. Ne spominje se moguća dividenda.

Prošlog je tjedna objavljeno da je Norveški mirovinski fond (tzv. naftni fond), jedan od najvećih na svijetu s imovinom od 550 milijardi eura, povećao ulaganja u Hrvatsku s 27 milijuna na više od 90 milijuna kuna  u 2018. ,što i dalje nije neki veliki iznos, ali svakako veseli kao znak povratka velikih institucionalnih investitora na domaću burzu.

Norvežani su disperzirali svoje ulaganje  u više kompanija na Zagrebačkoj burzi,a najveći je iznos uložen  u HT i Petrokemiji, dok je to  postotno najveće  u Dalekovodu (1,5  posto) koji inače ima velike poslove ugovorene na norveškom tržištu. Također su prisutni i u AD Plastiku, Atlanticu, Ericssonu Tesli, Podravci, Končaru, Atlantskoj plovidbi i Viru.

Iako je Crobex indeks prošlog tjedna došao do 1800 bodova i time se približio psihološkoj granici gdje je zadnji put bio u rujnu 2018. čini se da su investitori malo suzdržani zbog dosta loših izvješća, ali i najave usporavanja ekonomija  u Italiji i Njemačkoj kao najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Postoje i prognoze lošijeg prebukinga naših turističkih kapaciteta.

Objavljeno je i  dosta loših izvješća kompanija, pa su tako  Dalekovod, Varteks, Đuro Đaković i Viro  obznanili loše rezultate i gubitke, pa je  i pad cijene dionica bio znatan.

Dalekovod je smanjio prihode za 10 posto, ali  i značajnije očistio bilancu, pa je i gubitak zabilježen u iznosu od 76 milijuna kuna ,dok će se pozitivan efekt prodaje vjetroelektrana u iznosu od 115 milijuna kuna vidjeti tek u prvom kvartalu 2019. Došlo je i do promjene u upravi, koju je pojačao bivši direktor financija HEP grupe Tomislav Rosandić.

Za očekivati je da ova godina donese Dalekovodu nužne promjene i izlazak iz predstečajne nagodbe, a također postoje neslužbene informacije da će se vlasnička struktura mijenjati, tj. da bi fond Nexus mogao odvojiti Konsolidator od ostataka svojih ulaganja. Inače, operativno  Konsolidator vodi bivši šef AZ mirovinskog fonda Dinko Novoselec. Konsolidator drži trenutačno 65 posto Dalekovoda.

Luka Ploče, koja je trenutačno u postupku javne ponude od strane PPD-a, objavila je pad prihoda od 12 posto, što je dijelom krivnja i prošlogodišnje havarije kad je tanker oštetio operativni mol pa je nastala veća šteta i zastoj pretovara. Spominje se i velika odšteta koju bi Luka Ploče mogla dobiti. Adris je pak bio najlikvidniji u minulom tjednu, a moguće je da se spekulira s objavom visine dividende koja bi mogla premašiti očekivanja investitora. Nakon što je prošao program otkupa trezora, cijena i povlaštene i redovne dionice raste, a najavljene su i daljnje akvizicije Adris grupe koja očigledno cilja na daljnje širenje Croatia osiguranja u financijskom sektoru.

Oko Mercatora se spominje nekoliko scenarija, kao i interes slovenske vlade da aktivnije sudjeluje u procesu restrukturiranja.  Mercator je, inače, pokrenut kao kopija talijanskog Coopa, te je stoga i veliki dio  lokalne primarne proizvodnje okrenut Mercatoru kao prodajnom lancu. Uskoro istječe i moratorij kojim je Agrokor preuzeo na sebe  obveze koje se tiču politike određivanja prisutnosti slovenskih proizvoda na policama.

Sama dionica Mercatora na Ljubljanskoj burzi je od listopada 2018. pala s 35 eura na samo 22,a time se i vrijednost ulaganja domaćih mirovinskih fondova debelo srozala. Ove tvrtke iz sustava Agrokora, koje se nalaze izvan granica Hrvatske nisu direktno obuhvaćene Lex Agrokorom, pa se tako za njih ne osnivaju zrcalne tvrtke i izvlašćuju postojeći dioničari. Sama faza vjerovničke nagodbe Agrokora je došla u zadnju fazu, kad i formalno novi dioničari preuzimaju vlasništvo nad novom tvrtkom nazvanom Fortenova. Cijeli proces prate  i žalbe dijela vjerovnika i dioničara koji se protive izglasanoj nagodbi koju je provelo privremeno vjerovničko vijeće, a ne stalno kako je bilo planirano.

Tužbe dioničara Leda, Belja, Zvijezde, Konzuma i ostalih Agrokorovih dioničara koji provedbom nagodbe ostaju bez imovine tih tvrtki, jer se ona seli u nove zrcalne kompanije pod istim imenom i dodatkom plus (Ledo plus), su upućene i za očekivati ih je da će se voditi dugogodišnji sporovi pred domaćim i europskim sudovima. U kotaciji Zagrebačke burze će se ipak dugoročno osjetiti nedostatak tih dionica.

Na Ljubljanskoj burzi se očekuje pak još jedan udar, a tiče se uvođenja veće stope poreza na kapitalnu dobit, koja se prema novom prijedlogu slovenske Vlade diže s 25 na 30 posto, što bi moglo  dodatno smanjiti likvidnost  na Ljubljanskoj burzi (LJSE).

 

*Autor je broker i investicijski savjetnik.

Autor posjeduje dionice Zagrebačke burze. Članak nije nagovor na kupnju ili prodaju. Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.