Plenkovićeva velika reforma skriva tajnu: Ovo upozorenje ne smijemo ignorirati

S jedne strane izvještava se o Hrvatskoj kao zemlji najvećeg rasta plaća u javnom sektoru, a s druge strane o dvije trećine  ljudi koji zarađuju manje od prosječne plaće.  Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić pri tom nas je upozorio da će inflacija privremeno ubrzati radi rasta cijene struje i plina koje Vlada više neće sufinancirati jednako kao do sada. Ova jesen već je, upravo zbog snažnog proljetnog rasta plaća u javnom sektoru donijela poskupljenje brojnih usluga.

Od slobodnih aktivnosti za djecu koje su sve redom poskupjele od pet do 15 eura na mjesec, preko slobodnih aktivnosti za odrasle među kojima su neke poskupjele i po 30-ak posto. Tome se ne treba čuditi. Ako je potencijalnim kupcima i korisnicima prihod narastao, narast će i cijene onoga što su do sada kupovali. Jednostavnije rečeno, ako je nastavnica u školi dobila stotinjak eura veću plaću za mjesec dana rada taj će iznos samo privremeno donositi osjećaj veće imućnosti.

Kroz nekoliko mjeseci poskupjet će joj joga na koju redovito ide, tečaj izrade keramike, frizerka, tečaj jezika za jedno dijete, treniranje nogometa za drugo dijete, spomenuti struja i plin, a moguće i pričuva po kvadratu stana u kojem živi. Neće se niti okrenuti i onih stotinjak eura koje zbog kojih joj se činilo da sada ima više novca neće biti dovoljni da plati sve ono što je poskupjelo. 

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Tako je da je za ovu jesen

Vrijednost povišica plaća od stotinjak pa čak i do 500 njak eura kojima je vlast u izbornoj godini počastila narod do kraja idućeg proljeća mogle bi se istopiti tako da svoje ponosne vlasnike ostave s jednakim osjećajem 'nemanja' kao i prije nego što su im stigle. Tako je da je za ovu jesen umjesto 'ima se, može se' mudrije stari na loptu i pričekati da se nakon proljetnog darivanja izredaju svi načini na koje će darovi biti usisani. To se posebno odnosi na ljude koji su zarađivali manje od prosjeka, a doživjeli su da su dobili značajnu povišicu. Kome je dojam o naglom rastu standarda bio snažan, jednako će mu tako snažno i pasti. 

Država pak s druge strane u novom poreznom koktelu ponovno nudi, tvrde neke blagodati za one koji imaju manje, a trebaju više. Pa će tako povećati prag nakon kojeg se dohodak oporezuje s višom stopom na dohodak s 4200 na 5000 eura što znači da će dodatnih 800 eura onima s visokim plaćama u Zagrebu sada biti moguće oporezovati s nižom, umjesto s višom stopom poreza. To će dati značajnije povećanje plaća onima koji zarađuju dvostruko više od prosjeka, pa će oni još lakše podnijeti povećanja cijena svih usluga o kojima je maloprije bilo riječi. 

Dragana Radusinović

Kako?

Dodatno, kako bi oni koji imaju malo, a trebaju više, vlast će im omogućiti povoljnije stanovanje. Kako? Ne, neće im dati novac ni u ruke ni na račun. Dat će subvenciju vlasnicima stanova kako bi im nadomjestila tržišnu cijenu najma. Bit će zanimljivo vidjeti kolika će biti cijena najma stana za podstanara u režiji vlasnika koji dobije subvenciju od države. Vjerojatno dovoljna, da vlasnik stana zaradi više nego bi zaradio bez državne subvencije. Bit će zanimljivo vidjeti i hoće li se za subvencije javljati ljudi koji iznajmljuju luksuzne nekretnine ljudima s prihodima i četiri puta većim od prosjeka. A ublažen je, kako se i očekivalo porez na nekretnine.  

Trgovci će se uvijek pravdati: Procurila zarada na Hrvatima omiljenoj namirnici

Tako država pomaže potrebite i podiže standard građana. Istina je vjerojatno drugačija. Država čuva i zalijeva standard jedne trećine ili manje građana. Drugačije niti ne može jer da bi se podigao standard većine građana to ipak mora doći iz realnog sektora, od nekih industrija koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, a ne može biti posljedica pretakanja novca iz državnog proračuna. Novac uvijek ide na novac, pa se svemu tome ne treba čuditi.