Plenković trijumfira sintagmom o dvije Hrvatske, a slično je potkraj svog mandata govorio i jedan drugi premijer

Plenkovićeva sintagma o dvije Hrvatske lansirana je u javni prostor kako bi građanima dočarala njegovo uvjerenje kako oporba ne želi priznati uspjeh Vladinih politika i mjera u nošenju s brojnim krizama (potresi, Covid, energetske krize kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu), uspješne rezultate na makroekonomskom i vanjskopolitičkom području (Schengen, eurozona, uvođenje eura...) ... Plenković otvoreno govori i kako dio medija podržava taj oporbeni narativ o tome kako je" HDZ-ova vlast lopovska i korumpirana" ili pak za oporbu s krajnje desne linije političkog spektra "izdajnička jer surađuje s manjincima, osobito predstavnicima srpske zajednice".

Plenkovićeva Hrvatska vjeruje podacima i činjenicama, a ova druga nastoji nametnuti narativ "manipulativnih naslova, izvrtanja činjenica ili negativnog etiketiranja HDZ-a i Vlade".

FOTO: Ivica Račan (SDP)

Iako sintagma o dvije Hrvatske zvuči originalno ona to ipak nije. I dok Plenković sigurno nema problema s usporedbama s HDZ-ovim političarima koji su nešto slično govorili ranije, vjerojatno računa na prirodnu sklonost zaboravu hrvatskih građana i na to kako se mnogi neće sjetiti kako je nekadašnji čelnik SDP-a, sada pokojni, Ivica Račan bio taj koji je posljednji dio svog premijerskog mandata govorio o 'dvije Hrvatske', pritom optuživši dio medija da mu nije sklon. To mu nije pomoglo da ostane u Banskim dvorima.

Ovako izgleda Milanovićeva vizija Hrvatske u budućnosti

Tuđmanovi crni, zeleni i žuti vragovi

Svi koji imaju institucionalnu memoriju kada je u pitanju hrvatska politička scena sjetit će se kako varijacije fraze o dvije Hrvatske postoje od samog stvaranja nezavisne hrvatske države. Još je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman govorio i o onima koji nisu željeli Hrvatsku.

"Mi nećemo dopustiti ostacima jugokomunističkog sustava, niti jugosrpskog stanja kakvo smo bili zatekli u Hrvatskoj uspostavom hrvatske slobode i demokracije. Nećemo dopustiti da nam sve to dovedu u pitanje. Nećemo to dopustiti tim jugokomunističkim ostacima, ali ni onim političkim diletantima, bezglavim smušenjacima koji ne vide o čemu se zapravo radi danas u Hrvatskoj i u svijetu s kojekakvim regionalnim planovima.

Nećemo dopustiti onima koji se vežu i s crnim vragom protiv hrvatske slobode i hrvatske nezavisnosti, ne samo s crnim, nego i zelenim i žutim vragovima. Nećemo dopustiti onima koji se povezuju sa svima protivnicima hrvatske samostalnosti, ne samo povezuju nego im se nude, ne samo da im se nude nego im se prodaju za Judine škude, kao što se i sami hvale da dobivaju dotacije iz svih centara svijeta, a povezuju se od fundamentalističkih ekstremista, do kojekakvih lažnih propovjednika, pseudodemokratskih obmanjivača koji nam danas propovijedaju velike ideje o ljudskim pravima i slobodama medija.

Da! Mi smo stvarali svoju Hrvatsku za ljudska prava i za slobodu medija, ali za ljudska prava prije svega većine hrvatskoga naroda. Ali ćemo, razumije se, mi s tom hrvatskom slobodom i demokracijom osigurati i manjini ta ljudska prava i slobodu medija.

Ali nećemo dopustiti da nam ti sa strane rješavaju, odnosno nameću rješenja. Hrvatska neće biti ničija kolonija. Hrvatska je dosta bila i pod Mlečanima i pod Stambolom, i pod Bečom i pod Peštom, i pod Beogradom. Hrvatska je izvojevala svoju slobodu, svoju samostalnost, svoje pravo da sama odlučuje o svojoj sudbini", naglasio je 1996. prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Karamarkovo podsjećanje na zločinca Broza

Dvadeset godina kasnije predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko pobijedio je na izborima i postao zamjenik predsjednika Vlade upravo na oživljavanju tih podjela i jasno izrečenim tvrdnjama kako dio stanovnika Hrvatske niti 1991. nije želio nezavisnu i samostalnu Hrvatsku niti su se distancirali od Saveza komunista i zločinca Josipa Broza Tita.

Frazu o dvije Hrvatske kao predsjednik Vlade lansirao je i šef tadašnje koalicije šestorke i predsjednik SDP-a pokojni Ivica Račan. On je govorio o realnoj Hrvatskoj koja je izašla iz međunarodne izolacije i ekonomski, polako ali sigurno, ide naprijed i medijskoj Hrvatskoj koja sve to ne vidi i osporava. I nakon gubitka vlasti nije prestajao zamjerati medijima što su ga kritizirali  kazavši kako je "medijska Hrvatska prolupala" jer mu zamjera sporost u odlučivanju, neprovođenje reformi i sl.

Milanovićeva slučajna država i obračun s medijima

Njegov nasljednik s ljevice Zoran Milanović, sada predsjednik Hrvatske, odgovara Plenkoviću kako stvarno postoje dvije Hrvatske," jedna preživljava, a u drugoj se dobro živi".  Prema njemu, postoji "Hrvatska koja se nekako batrga, ide naprijed, ali raste deformirano... i jedna druga razbojnička, klijentelistička Hrvatska, i to ljudi vide i osjećaju". Milanoviću protivnici zamjeraju kako se na političku scenu vratio zahvaljujući tzv. dubokoj državi pak kao najneuspješniji predsjednik hrvatske Vlade koji je čak i hrvatsku državu nazvao slučajnom državu, a kao hrvatski predsjednik ratuje s pojedinim TV-postajama i dnevnim novinama, dok je kao predsjednik Vlade kritiku druge izdavačke kuće, pokušavao ugušiti višim porezom na dodanu vrijednost, odnosno zakonom koji je niži PDV dopuštao dnevnim novinama s više od 25 tisuća riječi.