(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

'Pariške kapije' minirane su uz suradnju bosanskohercegovačkih radikala pa je jasno zašto Macron govori o 'tempiranoj bombi'

Ambicija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da preuzme vodstvo u Europskoj uniji (EU) od njemačke kancelarke Angele Merkel vidljiva je od samoga početka njegova mandata.

17.11.2019. u 18:38
Ispiši članak

Macron u nekim aspektima nastoji mijenjati francusku politiku, što je posebno vidljivo u odnosu na Rusiju s kojom nastoji relaksirati odnose.

Veliko je pitanje koliki su izgledi Pariza da zasjedne na čelo EU-a, no treba podsjetiti da je ipak riječ o članici Vijeća sigurnosti i jedinoj europskoj (kontinentalnoj) nuklearnoj sili, ako Rusiju smatramo dijelom širega euroazijskog prostora. 

Neovisno o francuskim kapacitetima za vodstvo u EU, koje prema piscu ovih redaka nije realno bez snažne suradnje s Berlinom, novi francuski predsjednik do sada se profilirao kao političar koji se ne boji davati nepopularne i za neke krugove "politički nekorektne“ izjave.

Izjave o kraju zapadne hegemonije i smrti NATO-a nesumnjivo se mogu ubrojiti u takvu vrstu. Pojedini bi analitičari primijetili da Macron zapravo samo nastupa kao svojevrsni "glasnogovornik“ globalističkih krugova, no činjenica je da je riječ o prvome zapadnom čelniku koji je jasno konstatirao proces kojemu nedvojbeno svjedočimo posljednjih godina.

BiH kao tempirana bomba

Prošloga tjedan Macron je dao još jednu izjavu koja je posebno alarmirala tzv. regiju. U razgovoru za The Economist, u svjetlu recentnih polemika o ulasku država tzv. Zapadnog Balkana u EU, on je rekao: "Ako ste zabrinuti za ovu regiju, prvo pitanje nisu ni Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista je Bosna i Hercegovina“.

Sejdo Komšić i domaći probošnjački analitičari na nož su dočekali Macronovu izjavu, a političko Sarajevo za potrebe kontriranja Macronovoj konstataciji angažiralo je i čak Majke Srebrenice koje su Hrvatsku i Srbiju proglasile prijetnjom za BiH. Sarajevski političari, bilo da govorimo o Sejdinim ili Bakirovim falangama, ne vide nikakav problem povratka džihadista, niti BiH smatraju tempiranom bombom u "regiji“. Međutim, kad si dio problema, onda naravno da ne možeš racionalizirati svoje postupke. 

Miloševićevska politika

Je li BiH "tempirana bomba“? Činjenica da Sarajevo danas vodi politiku podčinjavanja Hrvata, koja je metodološki preslik politike Slobodana Miloševića, nešto je što situaciju u susjednoj državi zaista vodi u nepredvidljivu političku budućnost. Akteri politike podčinjavanja računaju s time da će Hrvate u BiH svesti na statističku pogrješku i nakon toga potpuno eliminirati, no pritom se jako varaju. Pretvrd je hrvatski korijen u toj državi da bi ga se tek tako iščupalo. Nije to uspjelo niti daleko moćnijem Otomanskom Carstvu, pa ne će ni Bakiru Izetbegoviću niti sluganskoj mu političkoj fukari kao što je naš znameniti Sejdo.  

Kada se ovome nadoda faktor Republike Srpske i najava Milorada Dodika za secesijom, onda je jasno da situacija u toj državi vrlo brzo može eksplodirati u teško kontrolirane oblike. U BiH se danas sudaraju interesi mnogih globalnih i regionalnih sila: SAD-a, Rusije, Turske, Irana, Saudijske Arabije, pa i Njemačke. Riječ o prostoru koji je prema Huntingtonovoj teoriji sukoba civilizacija idealan za izbijanje novoga sukoba s obzirom na to da se kulturološki nalazi na kontaktnoj zoni sudara različitih, povijesno suparničkih kultura. 

'Pariške kapije' minirane uz pomoć iz BiH

Kada pak govorimo o džihadistima u BiH, naravno da je teško ne primijetiti da u tom pogledu Macron nije najsretniji izbor za prozivke BiH iz vrlo jednostavnog razloga što je i sama Francuska premrežena radikalnim islamističkim skupinama koje su toliko dobro organizirane da su se već infiltrirale i u francuski javni sektor.

Tvorac pojma "Jugosfera“, britanski publicist Tim Judah, u razgovoru za N 1 Macronovu je izjavio pomalo ironično prokomentirao kazavši da se ne bi čudio da mu je ona došla od Kolinde Grabar Kitarović.

Iako je aktualna predsjednica proteklih godina zaista nekoliko puta upozoravala na sigurnosne probleme u BiH, Macronu za informiranje o situaciji u BiH nije potrebno informacijsko kapacitiranje od strane Grabar Kitarović. Naime, krajem lipnja ove godine uhićen je Adis Abiz, koji je studenog prošle godine pobjegao iz BiH u Njemačku.

Ovaj bosanskohercegovački državljanin važan je zbog toga što je njegov DNK pronađen na oružju kojim je 2015. izvršen teroristički napad u Parizu u kojemu je ubijeno 130 ljudi. A državno tužiteljstvo u Dresdenu vodi istragu protiv još dvojice državljana BiH koji se dovode u vezu s tim terorističkim napadom.

"Pariške kapije“ minirane su uz očitu suradnju bosanskohercegovačkih radikalnih pojedinaca pa je sasvim jasno zašto Macron govori o "tempiranoj bombi“.

Hrvati srednje Bosne bili su prve žrtve modernog džihada

A nisu bosanskohercegovački državljani upetljani samo u krvavu parišku noć. I u napadu na tornjeve u New Yorku postoji poveznica s BiH. Khalid Al-Midhar koji se kao pilot zabio u WTC na Manhattanu tijekom rata u BiH bio je pripadnik odreda El Mudžahid.

Riječ je odredu mudžahedina koji je počinio zvjerske zločine prema Hrvatima i Srbima u BiH. Taj je odred bio dio 7. muslimanske brigade u sastavu 3. Korpusa Armije BiH pod neposrednim Izetbegovićevim zapovjedništvom. 

Bivši džihadist Maajid Usman Nawaz u svojoj biografiji piše da je moderni džihad rođen upravo u Bosni i Hercegovini u okviru spomenutog odreda koji je bio specijaliziran za ritualna klanja kakva smo posljednjih godina mogli vidjeti u okviru djelovanja Daeša.

Hrvati srednje Bosne zapravo su bili prve žrtve modernih džihadista. Istih onih džihadista koji i danas visoko kotiraju među sarajevskim političkim i vjerskim krugovima, pa je tako, o čemu smo već pisali na ovim stranicama, u ožujku 2016. reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u posjet primio Imada Al-Husina poznatijeg kao Abu Hamza.

Abu Hamza je bio ratni vođa mudžahedinskih boraca u Gučoj Gori i jedan od vođa kampa na Orašcu gdje je ritualno odsječena glava srpskome civilu Dragoljubu Popoviću. U tome kampu bili su zatvoreni i ugledni travnički Hrvati, uključujući svećenike i časne sestre, nad kojima su se vojnici tzv. Armije BiH iz odreda El – Mudžahid  nekoliko mjeseci iživljavali.  

Pozorno pratiti situaciju u BiH

I danas u BiH imamo 21 paradžemat u kojemu se okupljaju vehabije, pripadnici radikalne vehabijsko-selefijske inačice islama koji uživaju potporu Saudijske Arabije, države koja organizira masakriranja svojih novinara po veleposlanstvima. Prema procjenama hrvatskih službi, u BiH živi oko 10.000 radikaliziranih pripadnika islama.

S obzirom na vrlo snažnu upetljanost bosanskohercegovačkih radikala u terorističke napade diljem svijeta (neki od napada u koje su bili upetljani državljani BiH su spriječeni, npr. to je slučaj Adisa Medunjanina koji je 2012. osuđen na doživotni zatvor zbog planiranja terorističkog napada na metro u New Yorku), ali i nedavne izjave Komšićeva savjetnika Nihada Hebibovića da vehabije treba pustiti da opsjedaju Jadran, Republika Hrvatska i njezine službe trebaju vrlo pozorno pratiti sigurnosnu situaciju u susjednoj državi i djelovanje radikaliziranih pojedinaca jer je jasno da bi i samo jedna bomba na Jadranu značila smrt za hrvatski turizam odnosno za hrvatski proračun koji enormno ovisi o turizmu. 

Sigurnosna situacija u BiH od ključne je važnosti za Hrvatsku, a oni koji u hrvatskome političko-medijskom prostoru relativiziraju Macronove izjave sami se razotkrivaju. Ne laje pas zbog sela, nego zbog sebe. Marke su marke, pa bile i konvertibilne. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.