Otkrivamo što se sve mijenja u odnosu Njemačke prema Kini, Rusiji, Hrvatskoj i BiH

U prvome vladinom priopćenju građanima on je najavio "veliki preokret" u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu. Takva retorika opasno podsjeća na najavu tzv.  "Velikog reseta" od strane izvršnog direktora Svjetskoga ekonomskog foruma Klausa Schwaba.

Zelena transformacija i još više migracija

S obzirom na sudjelovanje Zelenih u novoj vladi, posve je očekivana najava o velikoj zelenoj transformaciji njemačkog gospodarstva. Kao cilj je postavljena njemačka klimatska neutralnost do 2045. godine što Scholz ocjenjuje kao najveću transformaciju industrije i gospodarstva u sljedećih najmanje 100 godina. Hoće li se najavljena zelena transformacija pokazati izvedivom ili će se pretvoriti u skupi eksperiment koji će puno koštati, ostaje nam vidjeti.

Angela Merkel često je bila kritizirana zbog migrantske politike 2015., no čini se da će nova vlada u tom smislu biti još mnogo benevolentnija prema migracijama pa se najavljuje lakše stjecanje njemačkog državljanstva. Scholz takvu politiku pravda konstatacijom o Njemačkoj kao useljeničkoj zemlji.

U prvome vladinom priopćenju prozivani su i protivnici buduće politike, a to je prema Scholzu, prije svega, mala, ekstremistička i razularena manjina koja se tijekom pandemije okrenula od znanosti, racionalnosti, razuma, ali i od države, društva, demokracije i zajednice. Toj sitnoj manjini razularenih ekstremista Scholz i njegova vlada, najavljuju, suprotstavit će se svim demokratskim sredstvima i sredstvima pravne države.

Promjene u vanjskoj politici

Nakon odlaska Angele Merkel očekuju nas i promjene u njemačkoj vanjskoj politici. Nova ministrica vanjskih poslova je dopredsjednica Zelenih Annalena Baerbock koja je najavila da će voditi novu vanjsku politiku koja će se temeljiti na vrijednostima. Drugim riječima, u političku modu ponovno se vraća ideologija ljudskih prava, pa možemo očekivati oštriji pristup prema Rusiji i Kini zbog kršenja ljudskih prava.

U kontekstu Rusije vjerojatno nas očekuju i nove peripetije oko Sjevernog toka 2 iako većina Nijemaca, pokazala su istraživanja, podupire taj projekt. Baerbocok se svojedobno založila za obustavu uvoza kineske robe koja je nastala kao rezultat prisilnog rada ujugurske manjine, pa je jasno da i u odnosu na Kinu možemo očekivati promijenjeni pristup.

Na meti bi se mogao naći i Viktor Orban, a dobivanje EU sredstava moglo bi se još više uvjetovati određenim ideološkim agendama. U tom kontekstu Zeleni su posebno kritizirali zakon koji zabranjuje tzv. LGBT propagandu. U provođenju vanjske politike Baerbock bi saveznika mogla pronaći u Joe Bidenu, posebno u odnosu prema vlastima koje oboje smatraju autoritarnima.

Odnosi s Hrvatskom

Posljednjih desetljeća hrvatska vanjska politika dominantno je bila pod utjecajem Njemačke, čemu je doprinosilo i to što su u i u Hrvatskoj i u Njemačkoj na vlasti često bili HDZ odnosno CDU/CSU, koji pripadaju istoj grupaciji pučana. Sada bi moglo doći do promjene odnosa.

Iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron Hrvatskoj obećao ulazak u Schengen, treba reći da su Zeleni često kritizirali postupanje hrvatske policije prema migrantima (to je ekipa koja smatra da se granicu može čuvati listom hrasta lužnjaka), pa bi sada mogli raditi i probleme oko Schengena. Iz nove vlade već su puštene najave da Schengen dolazi u obzir samo uz uvjet "poštivanja ljudskih prava".

Problemi po Hrvatsku mogli bi doći i u kontekstu BiH. Iz nove su vlade poručili kako je građanska država najviši stupanj demokracije, a to bi u kontekstu susjedne države značilo daljnji korak u majorizaciji hrvatskog korpusa od strane bošnjačke većine. Ako se tome doda da je došlo do zastoja u pregovorima oko promjene Izbornog zakona, pa je i američki posebni izaslanik ovoga tjedna odustao od dolaska u Sarajevo, jasno je kako su pred Hrvatima u BiH veliki izazovi.

Kako bilo, protivno uvriježenom narativu o Njemačkoj kao nekakvoj zaštitnici Hrvatske u međunarodnim odnosima, interesi Zagreba i Berlina ni povijesni, a ni danas nisu istovjetni, nego su u mnogim aspektima i suprotstavljeni. Vođenje strateški inteligentne vanjske politike podrazumijeva korektan odnos sa svim globalnim i regionalnim silama, pa se to odnosi i na Njemačku kao ekonomski najmoćniju silu Europske unije. No u svim odnosima uvijek treba inzistirati na hrvatskim interesima i na poštivanju principa.