(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Osim Donbasa i ukrajinsko-ruske granice još su dva područja koja se mogu označiti kao vrlo opasna po međunarodnu sigurnost

Tijekom nekoliko posljednjih tjedana svjedočili smo eskalaciji odnosa na ukrajinsko-ruskoj granici gdje je u okviru vojne vježbe Ruska Federacija razmjestila velik broj svojih vojnika.

02.05.2021. u 22:15
Ispiši članak

Komentirajući nagomilavanje ruskih vojnih efektiva na granici u jednome podcastu istaknuo sam kako do vojnoga konflikta vrlo vjerojatno neće doći, nego se radi o pokazivanju mišića s ruske strane. Deeskalacija kojoj svjedočimo posljednjih nekoliko dana govori u prilog tome iako ćemo u ukrajinsko-ruskim odnosima i dalje svjedočiti velikim prijeporima i visokim tenzijama.

Tri su crvene linije za Moskvu čiji bi prelazak mogao dovesti do vojnoga obračuna: ukrajinski pokušaj da vojnim putem reintegrira Donbas, razmještanje snaga NATO-a na teritoriju Ukrajine i ulazak Ukrajine u NATO. Ukrajina ima puno pravo zahtijevati povratak Donbasa pod svoj suverenitet, no nevolja je za Kijev ta što s druge strane stoji vojni div koji neće mirno promatrati takve ukrajinske pokušaje. A ako ovome dodamo da u ukrajinsko-ruskim odnosima imamo i druge zainteresirane aktere kao što su Sjedinjene Američke Države, jasno je kako je područje ukrajinsko-ruske granice danas jedno od sigurnosno najizazovnijih na svijetu.

Osim Sjedinjenih Američkih Država u ovome sporu svoje interese imaju i pojedine države Europske unije. Europski parlament tako je prošli tjedan usvojio rezoluciju kojom je osudio rusko gomilanje postrojbi na granici s Ukrajinom, napad na skladište u Češkoj te tretman Alekseja Navaljnog, a u rezoluciji je poručeno i kako bi EU trebala blokirati uvoz ruskog plina i nafte ako dođe do invazije na Ukrajinu. Nakon dolaska Bidenove administracije uočljivo je kako je sve veći broj država EU-a spreman kritizirati Rusiju i svoje stavove usklađivati sa State Departmentom.

Tajvan i Južnokinesko more

Osim područja Donbasa i ukrajinsko-ruske granice još su dva područja koja bismo danas mogli označiti kao vrlo opasna po međunarodnu sigurnost. Prvo je područje Tajvana, a drugo područje Južnokineskoga mora. Kina želi staviti Tajvan pod svoj suverenitet, a Južnokinesko more staviti pod svoj nadzor. Sjedinjene Američke Države preuzele su obvezu pomoći Tajvanu u slučaju kineskog napada, a na području Južnokineskog mora žele održavati pravo slobodne plovidbe.

Problemi nastaju za Washington zbog toga što moć Kine sve više jača i na regionalnoj i na globalnoj razini. Kina ne može postati velika sila ako područje Južnokineskog mora i Tajvana ne dođe u njezinu interesnu sferu, a i šire ako se čitav azijski poredak ne modelira prema njezinim interesima. Područje azijsko-pacifičke regije, koje ima veliko geostrateško, ali i ekonomsko (veliko tržište) značenje s druge je strane od iznimne važnost i za Sjedinjene Američke Države koje ne mogu očuvati svoju poziciju vodeće sile svijeta ako ovo područje postane područjem dominantnoga kineskoga utjecaja. Pritom valja istaknuti kako kineske vojne sposobnosti sve više jačaju, a njezinim mogućnostima trgovinskih i ekonomskih aranžmana s državama Azije SAD teško može parirati.

Smanjenje obveza u Aziji?

Sjedinjene Američke Države u idućem će razdoblju nastojati jačati svoje sigurnosne aranžmane prvenstveno s Japanom, Južnom Korejom, Indijom, Australijom i Vijetnamom s ciljem ograničavanja kineskog utjecaja. No u jednome će trenutku neupitno na red doći kineski zahtjev za ujedinjenjem s Tajvanom. S obzirom na preuzete obveze to je točka koja bi mogla dovesti do direktnog vojnog konflikta SAD-a i Kine. Upravo zbog ove opasnosti, ali i određenih američkih vojno-strateških projekcija koje u tome konfliktu prednost daju Kini pojedini analitičari predlažu da bi Amerika u Aziji trebala smanjiti broj preuzetih obveza, posebno onih koja postaju sve skuplje i sve rizičnije, a kao najvažniju vide upravo obvezu pomoći Tajvanu u slučaju sukoba sa SAD-om.

Odricanje od ove obveze dovelo bi do određenoga pada kredibiliteta SAD-a u toj regiji, no kao balans se predlaže snažnije angažiranje oko pomoći Japanu i Južnoj Koreji raspoređivanjem većega broja trupa u Indo-Pacifiku i daljnjom integracijom vojnoga planiranja i operacija sa saveznicima. Ova "škola mišljenja" smatra da je Tajvan, za razliku od Japana i Južne Koreje, jednostavno ne predstavlja vitalni američki strateški interes.

Kako bilo, dok god Sjedinjene Američke Države obranu Tajvana smatraju svojom obvezom, ovo područje, kao i područje Južnokineskoga mora, gdje se nalazi ratno brodovlje američke i kineske mornarice, uz područje ukrajinsko-ruske granice nedvojbeno je jedno od sigurnosno najdelikatnijih na svijetu. Dok se stari hladni rat vodio u Berlinu, Vijetnamu i Koreji današnji novi hladni rat, s tri globalna aktera - SAD-om, Rusijom i Kinom - vodi se na samim granicama Rusije i Kine i to je nešto što ga čini u tom aspektu i opasnijim od staroga.

Novo miješanje karata i preobrazba međunarodnoga poretka čine današnje vrijeme jednim od geopolitički i sigurnosno najzahtjevnijih unazad mnogo desetljeća. Unipolarizam je mrtav; niti jedna sila više ne može univerzalno nametati rješenja bez da o tome pita druge sile. Krećemo se prema vremenu multipolarnosti s velikim povratkom realizma na međunarodnoj sceni što znači da moć ponovno (p)ostaje glavna kategorija u međunarodnim odnosima.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.