(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Oni koji vole kvariti odnose sa susjednom Mađarskom redovito vole hodočastiti u države "Regije"

Kampanja odnosno pretkampanja za predsjedničke izbore koje nas očekuju u sljedećim mjesecima po običaju će biti obilježene svakojakim obećanjima koja će debelo prelaziti granice predsjedničkih ovlasti. O područjima koje jesu u nadležnosti Predsjednika Republike često se u kampanjama nije raspravljalo na osobito kvalitetan i sadržajan način, nego su se umjesto toga obećavala brda i doline na planu ekonomije i gospodarstva.

15.09.2019. u 21:33
Ispiši članak

Jedna od bitnih ustavnih ovlasti Predsjednika Republike odnosi se na sukreiranje vanjske politike. Ta ovlast podrazumijeva sklapanje međunarodnih ugovora, izgradnju odnosa s državama i drugim subjektima međunarodnog prava (međunarodne organizacije), ali i općenito sudjelovanje, u skladu sa svojim kapacitetima, u formiranju vizije međunarodnih odnosa na globalnoj razini.

Za vrijeme Tuđmanova predsjedničkog mandata Republika Hrvatska je postigla međunarodno priznanje i započela put tzv. euroatlantskih integracija koji je završen u mandatima njegovih nasljednika. Kad je u pitanju regionalna politika, Tuđman je na Hrvatsku gledao kao srednjoeuropsku državu na području između Jadrana i Baltika, dok se politika njegovih nasljednika, Stjepana Mesića i Ive Josipovića, svodila na bezuvjetno pozicioniranje Hrvatske na Zapadni Balkan odnosno "Jugosferu".

Inicijativa triju mora kao odlična alternativa za Hrvatsku

Aktualnoj Predsjednici Republike, kao, uostalom, i svakome političaru, dalo bi se pronaći različitih propusta i pogrešaka u vođenju politike, no nema nikakve dvojbe da je uz simbolično micanje Titove biste iz Pantovčaka, vanjska politika predstavljala svjetliju točku njezina mandata. Inicijativa Triju mora nesumnjivo je odlična alternativa za hrvatsku vanjsku politiku u odnosu na dosadašnju po hrvatske interese štetnu balkansku orijentaciju.

U okviru inicijative Jadran-Baltik-Crno more Hrvatska ponovnu ima priliku – na veliku žalost balkanopatofila – ponovno se integrirati sa svojim povijesno prirodnim geopolitičkim i kulturološkim srednjoeuropskim okruženjem. Pored geopolitičkih benefita očite su i prednosti integracije s ekonomski i tehnološki razvijenijim prostorom u odnosu na Balkan. Inicijativa triju mora predviđa hrvatsko članstvo u 11 projekata vrijednih dvije milijarde eura.

U situaciji dok osovina Berlin-Pariz želi afirmirati federalistički projekt europske superdržave, integracija sa zemljama koje dijele suverenističku platformu trebala bi predstavljati jedini logičan izbor hrvatske vanjske politike. Na žalost, Inicijativa do sada nije dobila konsenzualnu potporu svih relevantnih adresa hrvatske politike pa se bojimo da bi se moglo raditi o još jednoj propuštenoj prilici zbog koje ćemo u budućnosti platiti visoku cijenu.

Milanović protiv država srednje Europe, za eurofederalistički projekt

Prošle nedjelje u emisiji Nedjeljom u 2 gostovao je bivši predsjednik Vlade Zoran Milanović. On je u emisiji jasno proklamirao svoju vanjskopolitičku poziciju. Susjednu Mađarsku legendarni Zoki nazvao je beznačajnom državom. On će svoje društvo, dodao je, tražiti u Parizu. U Berlinu ne može jer se Angela Merkel još uvijek sjeća svinjarije s Lex Perković 2013. godine, no Milanović se nada da će ga primiti Emmanuel Macron – "novi vođa Europe" kako ga je nedavno pretenciozno nazvao Deutsche Welle.

Milanović je, dakle, jasno i pošteno dao do znanja da su države na uspravnici za njega beznačajne (slično ne misli američki predsjednik Donald Trump, no što je Trump u usporedbi s genijem našega Zorana Milanovića?) i da će njegova energija biti uložena u razvijanje odnosa s onim državama koje podupiru eurofederalizam. A bila bi njegova karakterna energija uložena, dakako, i u politiku "Regije" jer oni koji vole kvariti odnose sa susjednom Mađarskom redovito vole hodočastiti u države "Regije" koje su nam strašno značajne, pa bili tamo na vlasti i sljedbenici kojekakvih propalih politika.

Pitanja na koja bi kandidati trebali odgovoriti

Već sada je uz aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića poznato nekoliko predsjedničkih kandidata, a taj će broj posve sigurno još rasti. Ono što bi bilo svakako bitno i zanimljivo za hrvatske birače je da kandidati odgovore na neka pitanja vezana uz njihovu vanjskopolitičku orijentaciju.

Hoće li podupirati srednjoeuropsku ili balkansku orijentaciju Hrvatske? Hoće li Hrvatsku dominantno pozicionirati uz Pariz/Berlin ili države suverenističkog bloka? Hoće li pristajati na po Hrvatsku štetnu geopolitičku ulogu lokomotive tzv. Zapadnog Balkana za Europu ili će umjesto toga aktivno raditi na jačanju hrvatskih srednjoeuropskih veza i kontakata? Što misle o stvaranju multipolarnog svijeta, slabljenju Zapada i jačanju Istoka? Kakva su njihova mišljenja o migrantskoj problematici koja će u budućnosti predstavljati najvažnije pitanje europske budućnosti, sigurnosti i identiteta?

Iako je zanimanje za vanjsku politiku, geopolitiku i međunarodne odnose u Hrvatskoj porazno slabo, birači imaju pravo znati što mogu očekivati od kandidata na tom području. Jer, kao što davno reče Ante Starčević: čist posao ne boji se svjetla…

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.