LIBERALNA KAPITALISTICA

Ogledalce, ogledalce moje, najinovativniji tko je, pita Hrvatska. Ogledalce: Niste vi, a i Slovenija je bolja od vas.

Ogledalce, ogledalce moje, reci mi, reci mi, najljepši na svijetu tko je? Tako je nekako "Zla Kraljica" u priči o Snjeguljici i sedam patuljaka pitala svoje ogledalce kako bi joj ono reklo da na svijetu nema veće ljepote od njezine. Razvoj priče o Snjeguljici je poznat i nije zabrinjavajući. To je bajka. Zabrinjava naravno stvarnost.

11.06.2019. u 09:14
Ispiši članak

Ona u kojoj mi u Hrvatskoj kao u nekom kolektivnom transu pitamo ogledalce sve i svašta, a ono nam govori o najljepšem moru, prekrasnim gorama, još ljepšim nizinama, neviđeno lijepim jezerima, preljubaznim i prepametnim, dapače i prelijepim ljudima, sve do jednoga kvaliteta nad kvalitetama, potom uspješne kompanije, škole, fakulteti... Gospodarski rast bude 3,9 posto, realna prosječna plaća raste, investicije su veće i uskoro ćemo proslaviti osvajanje srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu. I konačno je zatoplilo. 

No, onda se jedno jutro ogledalce resetira i poželite da niste pogledali u njega. Jučer nam je na Danu poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca ogledalce reklo da smo u Europskoj uniji predzadnji u najzahtjevnijoj igri u kojoj je svijet danas natječe.  

Hrvatska je po Bloombergovom indexu inovacija, kako je prezentirala Lucija Vidiš Roić iz Boston Consulting Groupa 44 zemlja u svijetu, međutim sve su članice Unije ispred nas osim Cipra koji je 48. Još jedan bezvezni indeks? Tko to ima pravo nas mjeriti? Neee, to ne može biti istina? 

Indeks, kao i većina njih, je rezultat nekih stvarnih, mjerljivih parametara. Spomenuti indeks o kreativnosti prati zemlje po ulaganju u istraživanje i razvoj kao postotku BDP-a. Ovog koji sada brže raste, a za pretpostaviti je da ulaganje u istraživanje i razvoj neće pratiti taj rast. Potom se prati dodana vrijednost proizvodnje kao postotak BDP-a. Nije to jako sofisticiran parametar. Samo treba imati sofisticiraniju proizvodnju i uspjeh je zagarantiran. Prati se i produktivnost, a računa se kao BDP po zaposlenom. EU prosjek je 84,3 tisuće eura, a u Hrvatskoj je 57,7 tisuća eura. Naš idući parametar je rasprostranjenost visoke tehnologije. Budući da je zemlja izrazito orijentirana na rasprostranjivanje turističke djelatnosti diljem obale visoka tehnologija bi nam se mogla svesti na samoposlužne automate umjesto konobara. Jer nedostaje radne snage. Potom se mjeri i tercijarna učinkovitost, a tu je riječ o upisivanju visokog obrazovanja.

S obzirom na to da se više vrsta političke vlasti "prijetilo" da će obvezivati one koji studiraju u domovini na račun poreznih obveznika da i ostanu raditi domovini bez obzira na to što im ona ne nudi adekvatne mogućnosti rada, napretka i stjecanja društvenog statusa radom i doprinosom ekonomiji i društvu, nije zgorega razmišljati o studiranju izvan domovine. Mjeri se i koncentracija istraživača, a tu je riječ o stručnjacima uključenim u istraživanje i razvoj. Ne, nije riječ samo o "dosadnim znanstvenicima" na fakultetima, možda uopće nije riječ o njima. Riječ je istraživanju i razvoju u privatnim kompanijama. Nema toga u hotelskoj industriji. Konačno, mjeri se broj patenata.

Prema Bloombergovom indexu inovacija za 2019. Hrvatska ih ima 14, a susjedna Slovenija s kojom volimo zbijati šale i natezati se oko tri kapi mora, dvije kapi vina i pokoje vlati trave ima 99 patenata. To bi bio onaj trenutak kad je ogledalce "Zloj kraljici" reklo da je Snjeguljica ipak ljepša. 

Hrvatska naravno nije "Zla kraljica", ali tužno je gledati kako se neradom i nečinjenjem poružnjuje slika o predivnoj zemlji. 

Hrvatska udruga poslodavaca u okviru čijeg je Dana poduzetnika prezentirano za Hrvatsku porazno izvješće o inovativnosti zagovara liberalni pristup ekonomiji. Čim to zinu u Hrvatskoj primitivnoj stvarnosti postanu neprijatelji radnog naroda. Onog s početka priče koji pita ogledalce o svojoj ljepoti. Svaka rasprava o bilo kakvom napretku nužno mora stati ako je odlučimo zaustaviti na početnim argumentima. Ali onda nikamo nećemo stići. Cilj bi trebao biti povećati inovativnost i kreativnost i to boljim rezultatima u svim maloprije navedenim kriterijima. Rast BDP-a neće pomoći, ako se više novca ne uloži u istraživanje i razvoj. Neće pomoći ni progon likova s lažnim diplomama u osnovnim i srednjim školama. Neće pomoći ni konačni stečaj Uljanik Grupe ako brodogradnju zamijenimo samo ležaljkama koktelima i pokojom palmom. Neće pomoći ni gajenje iluzije da je Ssveučilište u Zagrebu divno takvo kakvo jest samo zato što je staro.

Pomogao bi veći broj patenata. A da bi takvih bilo, ah, mora se početi od obrazovanja. Na Danu poduzetnika su naveli i neke mjere zemalja koji su uspješni u inovativnosti. Švedska je istaknuta po liberalizaciji tržišta radi sprječavanja monopola. Švedskom Tele2 hrvatski je telekomunikacijski duopol bio pretežak zalogaj. Hrvatska nije naučila liberalizirati. Državni monopoli se pretvore u privatne duopole. To je ono kad "kapitalizam ode ukrivo". Češka se hvali stabilnom i atraktivnom investicijskom klimom koja je dovela do cvjetanja autoindustrije. No, nema Češka Matu Rimca. Ima ga Hrvatska. Rimac je hodajući dokaz da je Hrvatska zemlja individualnih genijalaca koji su stasali unatoč sustavu, a ne zahvaljujući njemu. Češki sustav se boduje u Bloombergovom indexu, Mati Rimcu plješću kao pojedincu. Zaslužio je. 

Na Danu poduzetnika Rimac je rekao:  "Pojam inovatora je u Hrvatskoj pogrešno shvaćen, inovacija mora biti komercijalno iskoristiva da bi bilo uspješna. Ideja sama po sebi ništa ne znači ako je ne prati investicija. Prava vrijednost je u egzekuciji – provedbi ideje u praksu, odnosno dolasku od ideje do konkretnog proizvoda ili proizvodne linije". I lijepo je to rekao.  U Hrvatskoj inovatorstvo volimo shvaćati kao filozofsku kategoriju. Danska je istaknuta kao zemlja koja u radnom pravu omogućava fleksibilne uvjete rada. Prije nego što se Radnička fronta nakostriješi to otprilike između ostalog podrazumijeva da roditelji male djece mogu raditi od kuće.

Njemačka, kao jedan od najvažnijih motora razvoja Europe istaknuta je po klasterima i inkubatorima koji povezuju potrebe poduzeća sa Sveučilištima te spajaju poduzeća. Predivno. U Hrvatskoj je nužna analiza svih do sada utrošenih milijuna na kojekakve razvojne tehnološke inkubatore i centre. Ako trošimo novac na sve to, zašto smo loši? 

Poljska je istaknuta po tome što ima zakonodavni okvir za financiranje start-upova koji pojednostavljuje i premošćuje birokratske prepreke. I Hrvatska je otvorila zakonsku mogućnost za nešto takvo. Bit će pučko veselje vidjeti hoće li od toga biti ikakve koristi? 

Kada sve zbrojimo i oduzmemo kad bi pitanje glasilo "Ogledalce, ogledalce moje, najinovativniji tko je?", a pitanje bi postavljala Hrvatska odgovor bi bio brutalan i glasio bi "Niste vi, a i Slovenija je bolja od vas". 

Kako je Bloombergov index inovacija predstavljala savjetnička kuća Boston Consulting Group imaju naravno i savjet. On glasi – Hrvatske bi kompanije trebale poticati ideje na strukturirani način. To isključuje "onu balkansku" kad šef zove u devet navečer da se izderava jer nešto nije dobro obavljeno rano ujutro. Trebalo bi, kaže savjet savjetnika, "stvoriti strukturirani proces generiranja ideja".

Kako povećati efikasnost? Održavanjem fleksibilnih modela rada. I ono što je možda najvažnije – podržati neuspjeh i naučiti iz njega – biti otvoren za promjene. 

"Stara" poslovna izreka kaže da prvorazredni menadžeri zapošljavaju prvorazredne suradnike, a drugorazredni menadžeri zapošljavaju trećerazredne suradnike. U toj je izreci gotovo sve rečeno o propadanju i opadanju u Hrvatskoj. Ostalo je zbog porezne i svake ostale represije državnog aparata. U svakom slučaju – u kategoriji inovativnosti rezultat Hrvatske je porazan. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.