(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Od najsigurnije zemlje u Europi do legla kriminala: Ostvario se govor iz 1968. o migrantima

Kad je Enoch Powell 20. travnja 1968. godine održao govor poznat kao "Rivers of blood" (Rijeke krvi), u kojemu je, govoreći o masovnim migracijama, nagovijestio probleme s asimilacijom migranata, te se založio za poticanje njihova povratka u domicilne zemlje, ovaj si je britanski konzervativni zastupnik potpisao političku osmrtnicu.

01.10.2023. u 22:31
Ispiši članak

U govoru povodom usvajanja antidiskriminacijskog zakona Powell je citirao rimskog pjesnika Vergilija i njegovu Eneidu te predskazao: "Kad pogledam cestu pred sobom, ispunjen sam crnim slutnjama; poput Rimljanina, čini mi se da vidim rijeku Tiber koja se pjeni od previše krvi".

Iako su Powellovi stavovi uživali potporu preko 70 posto javnoga mnijenja (a spominjalo ga se i kao mogućeg premijera), on je proglašen ksenofobom i rasistom. Malj kulture otkazivanja zapečatio je Powellovu političku karijeru, no njegov se govor pokazao proročkim.

Smrt multikulturalizma

Diljem Europe postoje sve veći problemi s integracijom migranata. Loše integracije nije pošteđena niti Velika Britanija gdje se u određenim dijelovima zemlje stvaraju paralelna društva. Još je gora situacija u Francuskoj gdje postoji oko 800 no go zona, tj. šerijatskih geta u koja i policija teško ulazi. Svaki masovniji prosvjed u koji je uključeno migrantsko stanovništvo pokazuje da ti ljudi Francusku jednostavno ne doživljavaju kao svoju zemlju.

Ipak, najgora je situacija u Švedskoj. Ova je zemlja posljednjih desetljeća odredište masovnih migracija koje su se dodatno intenzivirale od 2015. godine do danas. Već danas u zemlji prema nekim podacima živi oko 35 posto stranaca. Napredna i multikulturalna Švedska širom je otvorila vrata afroazijskom stanovništvu. Demografska istraživanja pokazuju da će etnički Šveđani postati manjina u Švedskoj već za trajanja životnog vijeka većine ljudi koji su danas živi.

FOTO: EPA/Pontus Lundahl

Iako se često govori o ilegalnim migracijama kao ključnom problemu, švedsku su sigurnost rasturile legalne migracije. U samo nekoliko godina ova se zemlja od jedne o najsigurnijih pretvorila u leglo kriminala i uličnih obračuna. Dijelovi Švedske već danas sliče na Sjevernu Afriku i Bliski istok. Osim porasta kriminala i sukoba oružanih bandi u Švedskoj je sve očiglednija erozija sustava socijalne i zdravstvene zaštite.

Situacija je toliko ozbiljna da je švedski premijer pozvao prošloga četvrtka čelnika oružanih snaga da pomogne u suzbijanju porasta ubojstava koje se pripisuje migrantskim bandama u toj zemlji. Premijer Kristersson rekao je da Švedska još nije vidjela ništa slično i da "nijedna druga zemlja u Europi" nije iskusila ovakvu situaciju. Naglasio je da su djeca i nedužni prolaznici sve više ugroženi nasiljem diljem zemlje. Švedska je odličan primjer kuda vode navodne progresivne multikulti politike koje ne uvažavaju kulturološke razlike. Samuel Huntington s pravom je multikulturalnu ideologiju proglasio antizapadnim projektom.

Što se događa u ovoj europskoj zemlji? Zbog okrutnog obračuna bandi u pomoć zovu vojsku

Davno su Angela Merkel, David Cameron i Nicolas Sarkozy proglasili smrt multikulturalizma. No svejedno se nastavlja s istim destruktivnim politikama. Posljednjih mjeseci migracije prema Europi postale su još snažnije. Primjerice, hrvatska policija ove je godine zabilježila 54.593 nezakonita prelaska granice što je 140 posto više nego prošle godine. Ministri unutarnjih poslova članica Europske unije raspravljali su prošloga tjedna u Bruxellesu o sve većem broju migranata s kojim se susreće jedan dio članica Europske unije, no nije postignut konačni konsenzus o onome što se naziva "Novi migracijski pakt".

Plodovi otrovne voćke

Istoga tjedna britanska ministrica unutarnjih poslova Suella Braverman (koja je indijskoga porijekla pa mora manje svirati po notama političke korektnosti) upozorila je na to da su nekontrolirane migracije egzistencijalni rizik za zapadne nacije i pozvala da se preispita sporazum koji je utjecao na globalnu politiku azila zadnjih sedam godina.

Davor Dijanović

Plodovi otrovne voćke i sulude "politike dobrodošlice" obilno sazrijevaju. Tamo 2015. svaki kritički narativ o migracijama proglašavao se izrazom fašizma i ksenofobije. Migracije su se tretirale isključivo kao humanitarno pitanje. Danas se naglasak stavlja na sigurnosne aspekte. Čak i mainstream političari i mediji ne mogu više negirati posljedice masovnih migracija na Stari Kontinent. U kratkom roku migranti su otvorili vatru na hrvatsku te mađarsku i srpsku policiju. Velik je broj ljudi u pokretu, a ako uzmemo u obzir ogroman rast broja stanovnika na afroazijskim paralelama i meridijanima koji se očekuje do kraja stoljeća, nalazimo se pred velikim izazovima i rizicima.

Šezdesetosmaška revolucija napravila je potpunu diverziju zapadnog mentalnog sklopa i temeljnih vrijednosti tako što je inaugurirala protuživotne ideologije, mentalitet i navike. To je rezultiralo demografskom katastrofom. Neki taj manjak ljudi žele nadoknaditi masovnim migracijama. No od toga nema ništa. Švedska je na dobrom putu da postane propala država (pitanje je jesu li procesi u toj zemlji ireverzibilni), a uz nastavak dosadašnje politike Europa koju smo poznavali nestat će pred našim očima.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.