(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Njemačka u srednjoistočnoj Europi vidi samo bazen radne snage

Termin "flyover states“ predstavlja američki termin za dijelove (savezne države) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) između Istočne i Zapadne obale. Istočna i Zapadna obala predstavljaju najrazvijenije dijelove SAD-a, a termin "flyover states“ često se koristi u pejorativnom smislu kao opis za nerazvijenije dijelove SAD-a koje vrijedi jedino preletjeti. Područje srednjoistočne Europe posljednjih se godina doslovce prazni i čini se da će se u budućnosti i za europske države na tom području moći koristiti termin "flyover states“.

03.03.2019. u 22:28
Ispiši članak

Pred nekoliko tjedana objavljeni su podatci prema kojima Hrvatska nikada od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas. Procjene su demografa da smo pali ispod četiri milijuna stanovnika. Pritom je dobna struktura stanovništva poražavajuća: imamo 590,6 tisuća djece, a 833,3 tisuća starijih od 65 godina. Pad broja stanovnika praćen povećanjem udjela starijih od 65 godina, a smanjivanjem udjela mladih, u skoroj budućnosti će imati pogubne posljedice po Hrvatsku.

Do sada su se deficiti u mirovinskom i zdravstvenom sustavu uspijevali "pokrpati“ iz proračuna, no pitanje je vremena kad će takav sustav postati neodrživ i krahirati jer minusi rastu progresivnim stopama. Nedostatak radne snage kompenzira se radnicima iz okolnih zemalja, no i taj će bazen radne snage vrlo skoro postati nedovoljan. Pogubni demografski trendovi predstavljaju ugrozu i za nacionalnu sigurnost. Kosovski poučak svakoj bi ozbiljnoj državi trebao predstavljati pouku što znači gubitak kontrole nad nekim prostorom. Bez ljudi kontrola prostora jednostavno nije moguća.

Prazni se cijela srednjoistočna Europa, a Europsku komisiju to ne zanima

Samo u Njemačku od ulaska u EU iz Hrvatske je iselilo 250.000 ljudi. Oko 55 posto iseljenih prethodno je imalo posao, što ukazuje na činjenicu da razlog iseljavanja nije samo nezaposlenost, čak ponekad ni visina primanja, nego neuređenost države. Ljudima je "puna kapa“ nepravde na svim razinama, kriminala, korupcije, nepotizma i klijentelističkog monstruma unutar kojeg bez "špage“ ne možeš dobiti niti posao kuharice u osnovnoj školi. Monstruma koji generira negativnu selekciju, a pred sobom melje sve koji mu se ne žele prilagoditi.

Ne prazni se, međutim, samo Hrvatska, nego i cijela srednjoistočna Europa. Prema predviđanjima UN-a Bugarska će do 2050. izgubiti - 23 posto stanovništva, Latvija – 22 posto, Moldavija – 19 posto, Ukrajina – 18 posto, Hrvatska, Litva i Rumunjska – po 17 posto, Srbija, Poljska i Mađarska – po 15 posto. Dok s jedne strane stanovništvo zapadne Europe raste zahvaljujući migraciji, srednjoistočna Europa bilježi alarmantni demografski pad.

U listopadu prošle godine doc. dr. sc. Tado Jurić, autor knjige Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?, postavio je, preko zastupnice Marijane Petir, pitanje Europskoj komisiji o tome namjerava li financirati mjere koje bi ublažile disproporciju i jednosmjernost migracija unutar EU-a, tj. kretanje radne snage s periferije u centar. Komisija je upitana i o tome je li spremna financirati demografske mjere kako bi se mladi zadržali u svojim sredinama.

Odgovor Komisije bio je hladan birokratski: slobodno kretanje radnika jedna je od temeljnih sloboda Unije koja pridonosi nediskriminirajućem razvoju integriranog europskog tržišta rada i omogućava radnicima da se presele u područja u kojima vlada potražnja za radnom snagom. Europsku komisiju vidimo da uopće ne zanima činjenica što se neki prostori EU-a doslovce prazne.

Europa više brzina – srednjoistočne države kao zemlje za izvoz ljudi i sirovina

EU i njezine institucije sve se više pretvaraju u instrument ekonomske i političke moći Njemačke, kojoj svake godine nedostaje milijun radnika, pa nas navedeni odgovor Europske komisije ne treba pretjerano čuditi. Radna snaga iz država srednjoistočne Europe (flyover states) idealna je za njemačko tržište rada jer iziskuje najniže troškove integracije. Njemačka i ostale bogate države EU-a na prostor srednjoistočne Europe gledaju kao na zemlje za izvoz ljudi i sirovina.

U rujnu 2015. Gerhard Schröder otvoreno je proklamirao takvu politiku kad se založio za to da se ljudi u zemljama tzv. zapadnog Balkana školuju po njemačkom sustavu s ciljem da mladi steknu kvalifikacije za njemačko tržište rada. Predloženi model potpuno je u skladu s geopolitičkim ciljem stvaranja tzv. Europe više brzina, unutar koje bi države bivšega socijalističkog bloka služile kao rasadnik jeftine radne snage za gospodarstva Njemačke i bogatih sjeverozapadnih država. Benevolentan odnos tzv. mainstream medija prema iseljavanju (prilozi koji afirmativno govore o iseljavanju) nisu ništa neočekivano, s obzirom na to da je dobar dio medija u Hrvatskoj u stranim rukama.

Čudna smrt Europe

Iseljavanje nije, dakle, samo hrvatski problem. Riječ je o problemu koji pogađa sve države srednjoistočne Europe, pa tako i Srbiju čiji pojedini šovinistički novinari i političari (koji bi nestankom Hrvata kao objekta patološke mržnje izgubili razlog svoga postojanja) u posljednje vrijeme likuju nad time što se iseljava iz Hrvatske i iznose tvrdnje o tome da je Hrvatska ekonomski propala. Zaboravljaju pritom da su Srbi ti koji dolaze raditi u Hrvatsku (a ne obrnuto) i da je iseljavanje veliki problem i Republike Srbije, koja i prije ulaska u EU bilježi visoke stope iseljavanja. Umjesto da upozore na problem iseljavanje iz vlastite države (o tome šute), ovi se iskompleksirani šovinisti bave Hrvatskom i njezinim problemima.

U isto vrijeme dok Europa, nakon šezdesetosmaške neomarksističke revolucije, boluje od kulture smrti i egzistencijalnog zamora, masovne i nekontrolirane migracije iz afroazijskih država mijenjaju Europu, njezinu kulturu, tradiciju i običaje, u ponekim krajevima Europe do granica neprepoznatljivosti i pripremaju teren za sutrašnje sukobe civilizacija. Čudna smrt Europe, rekao bi Douglas Murray…

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.