(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Nije trebalo dugo čekati da Šešeljev šegrt Vučić krene s paradiranjem i dizanjem tenzija

Nije pitanje hoće li se sigurnosna situacija s istoka Europe reflektirati na tzv. Zapadni Balkan, nego je samo pitanje kada. Mnogi analitičari i stručnjaci za globalnu sigurnost upozoravaju da bi Moskva mogla destabilizirati regiju. Vladimir Putin traži prostor za protuudarac, a Zapadni Balkan idealna je prilika za takav potez. Koliko su takve prognoze realne?

06.03.2022. u 22:37
Ispiši članak

Vučić je već krenuo s provokacijama

Nema nikakve sumnje da su napadom na Ukrajinu proširene granice "mogućeg" i da bi se to moglo odraziti i na hrvatsko sigurnosno okruženje. Rusija nema sposobnosti i kapacitete za vladati ovim prostorom, ali može projicirati svoj utjecaj i djelovati destabilizirajuće. Uopće nije isključeno da će Kremlj kao sredstvo skretanja pozornosti i asimetričnog odgovora krenuti intenzivnije naoružavati Srbiju i Republiku Srpsku. Takvim procesima svjedočimo prethodnih godina, a sada bi se mogli pojačati.

To bi, u okviru sigurnosne dileme, dovelo i do pojačanog naoružavanja Hrvatske i vrlo brzo tenzije rastu na visoku razinu. Istina, u NATO-u smo, slijedi razdoblje homogenizacije Saveza, no svaka ozbiljna država mora biti pripremljena i za slučaj raspada međunarodnog poretka, posebno ako je na geopolitičkom položaju kao Hrvatska. Sovjetski obavještajni centar bio je daleko snažniji u Zagrebu, nego u Beogradu i to treba imati u vidu.

Velikosrpska ideja i dalje živi, danas u obliku tzv. srpskoga svijeta, a vodeći srpski geopolitičari i dalje svojataju dijelove Hrvatske. Nije trebalo dugo čekati da Šešeljev šegrt Aleksandar Vučić krene s paradiranjem i dizanjem tenzija. Jučer je tako Ministarstvo obrane Republike Srbije poslalo pozive za vojne vježbe rezervistima. U situaciji rata u Ukrajini ovaj se potez može okvalificirati jedino kao provokacija.

Realno, Srbija – koja svoju priliku traži u jačanju Rusije i Kine, što bi joj stvorilo bolje strateške pozicije - danas nema kapacitete za rat protiv Hrvatske, ni u vojnom ni u financijskom smislu (svaki rat skupo košta), no kinetički rat samo je jedan vid ratovanja. Hibridno djelovanje također može biti vrlo djelotvorno, a jedan od njegovih aspekata je informacijski rat. U tom smislu treba primijetiti da je značajan postotak hrvatskih medija u vlasništvu srpskoga kapitala. U vremenu pred nama zato bi bilo svrsishodno pripaziti na djelovanje tih medija. Na području tzv. Zapadnog Balkana ne postoji unutarnji faktor koji bi imao kapacitete za proizvesti snažniju destabilizaciju, no ne treba isključiti upravo djelovanje vanjskih faktora kao i spoznaju da je velikosrpska politika vrlo iracionalna.

Problem BiH

Tajne akcije (covert action) koje su još nazivaju tajnim operacijama ili u ruskom sigurnosno-obavještajnom vokabularu "aktivne mjere" podrazumijevaju pokušaje određene države da utječe na događaje u drugim državama ili teritorijima bez otkrivanja svoje umiješanosti. Broj takvih operacija mogao bi se povećati, a Hrvatska od njih nije bila pošteđena ni prethodnih godina u okviru provedbe nove velikosrpske strategije.

Sigurnosna situacija posebno je opasna na području Kosova i Bosne i Hercegovine. Iako je napad na Ukrajinu osokolio srbijanske analitičare i "bezbednjake" pa posljednjih dana svakodnevno lamentiraju o "objedinjavanju srpskoga prostora", što bi uključivalo i povratak Kosova, treba podsjetiti da je na Kosovu izgrađena jedna od najvećih američkih vojnih baza u Europi – Bondsteel. Bilo kakva srpska akcija bila bi sasječena u korijenu.

Igre Zapada i Rusije posljednjih su godina prisutne i u Crnoj Gori gdje je 2016. došlo do pokušaja puča u rusko-srbijanskoj režiji. Iako je vlast izgubio Đukanovićev DPS, što je omogućilo dolazak na vlast prosrpskim krugovima, Amerika, koja je uložila podosta vremena u Crnu Goru, političke procese u državi kontrolira preko Dritana Abazovića. Ulaskom u NATO Crna Gora je izuzeta iz ruske sfere, objedinjeno je Jadransko more kao atlantska sfera, no interesi SAD-a i Rusije i dalje se lome na ovome području. Bivši američki predsjednik Donald Trump nije bez razloga govorio o Crnoj Gori u kontekstu izbijanja Trećega svjetskog rata.

Geopolitička situacija komplicirana je i u Makedoniji, no ipak, dugoročno najveći sigurnosni problem je Bosna i Hercegovina. Najveći sigurnosni problem je Bosna i Hercegovina. Milorad Dodik bliži je Rusiji i od Aleksandara Vučića koji je morao formalno osuditi agresiju na Ukrajinu jer Beograd želi zadržati mogućnost ulaska u Europsku uniju. Vučić neće moći kao do sada sjediti na dvije stolice pa su pred Srbijom veliki izazovi. Dok je Republika Srpska navezana na Rusiju, bošnjački faktor, koji je po hrvatske interese u BiH trenutno i opasniji od srpskoga (unitaristička politika), vezan je uz islamski svijet. Hrvati su prepušteni sebi i pomoći Republike Hrvatske.

Ozbiljna strategija nacionalne sigurnosti uzima u obzir sve moguće scenarije, a glupa bi ih negirala. Zato treba ozbiljno shvatiti situaciju i uzeti u obzir sve moguće faktore destabilizacije i sve moguće rizike po hrvatsku sigurnost. Živimo u vremenu tektonskih lomove međunarodne sigurnosti u kojima mali narodi nema pravo na velike pogreške.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.