IZ POSEBNOG KUTA

Nije teško otkriti koga Slovenija i Srbija priželjkuju na Pantovčaku

Intenzivira se predizborna kampanja. Kandidati su poznati i gotovo da zbog njihove sveprisutnosti nije pretjerano bitan dan objave glavne kandidatkinje kao ni dan početka kampanje.

07.09.2019. u 22:18
Ispiši članak

Sveprisutnost zagrijava atmosferu. Poznati i nepoznati, sa šansom i bez nje izbacuju prve teze koje bi trebale zainteresirati birače. Radit će svašta i svugdje. Rukovanja na pretek, festivali, sajmovi, selfiji... Amerikanizirano se. Možda je to nekom i simpatično i zabavno, ali zamorit će se i kandidati i birači. Zbilja nisu trebali toliko žuriti.  Do izbora treba i raditi. Naročito sadašnja predsjednica i sigurna kandidatkinja. A svaki posao gledat će se kroz prizmu izbora, svaki potez poslužit će vrednovanju, ne objektivnom već prema  stožerima i simpatizerima. Kakofonija na vidiku.

Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski šef države Borut Pahor, koji posebno voli naše prve dame, sastali su se s Alexanderom Van der Bellenom već šesti put na trilateralnom susretu čelnika Tri države. Teme su bile Schengen i klimatske promjene. More koje dijelimo sa slovenskim susjedima se evidentno zagrijava što će uskoro tražiti ozbiljnu stručnu analizu i mjere. Kad smo kod ekoloških problema, tu se mi teže zagrijavamo, ne shvaćamo dovoljno ozbiljno što nam se događa. Valjda ipak krećemo na vrijeme. Schengen nam je jasniji.

Čuvanje vanjske granice. Sigurnost kao problem bolje razumijemo. Kažu da je tako sa zemljama koje nisu dugo u miru. Pa nakon što je Europska komisija utvrdila kako Republika Hrvatska udovoljava svim kriterijima pojedinačno, našu spremnost moraju potvrditi sve članice EU. No kad je već tako, iz našeg lijepog Šibenika slovenski predsjednik izjavljuje kako ne želi prejudicirati odluku slovenske vlade o proširenju Schengena.  Ide i korak dalje, pa poziva nas, svoje hrvatske prijatelje da razmisle o poštivanju odluke Arbitražnog suda o granici, jer bi nam, tvrdi, taj potez olakšao potporu za ulazak u isti Schengen za što već ispunjavamo postavljene kriterije.  A da se ne zaboravi, skandalozna audiosnimka razotkrila je kako su član Arbitražnog suda i slovenska zastupnica razgovarali o načinu pritiska na suce tog istog suda kako bi se postigao povoljniji ishod za slovensku stranu. Njihova se Vlada ogradila, a Hrvatsku su tada optužili za špijuniranje. Tada smo izašli smo iz arbitraže koja je bila duboko kompromitirana. I sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila sporazum, ali su odluku svejedno donijeli. Ne možemo je prihvatiti, a Slovenija i dalje vjeruje da je moramo prihvatiti. Očekuju da popustimo, a do tada, kažu, odnosi će biti na niskim granama.

S obzirom da je Schengen važan za sigurnost cijele EU, možda izjavu njihovog predsjednika danu u Hrvatskoj možemo tumačiti kao slanje poruke svojima, odnosno slovenskoj javnosti. U tom je slučaju u pravu hrvatska predsjednica  kad je ignorirala izjave svog gosta.

Politička praksa EU stabilnija je i dugotrajnija i pred njom su popuštali mnogi. I mi. Da nije predsjednička kampanja, manje bi se obazirali na takve izjave. Ovako treba otvoreno pitati kome ovakve izjave predsjednika susjedne zemlje pomažu. Ne vjerujem da susjed nije svjestan trenutka i težine izjava. Iskusan je političar. A tad je izjava i sugestija ozbiljnija nego izgleda na prvi pogled. Ne treba je ignorirati.

Pa jos nismo zaboravili, niti ćemo tako lako i brzo, izjave srbijanskog  predsjednika Aleksandra Vučića o razgovoru u cetiri oka s našom predsjednicom. Iako nije pristojno prepričavati razgovore u četiri oka, on je to učinio, a javnost doznala. Vjerojatno ne baš potpunu istinu, više onu prilagođenu. Istina je uvijek važna, ali i vrijeme u kojem je izrečena. Naročito kad je riječ o istini s odgodom. Baš kao i laž, ona ima svoj cilj.

Nadali su se otvoriti čak pet pregovaračkih poglavlja s Europskom unijom do početka ljeta, ali EU spekulacije su iscurile u javnost. Ne žuri se glavnom pregovaraču. Umorili su se.

A Bugarska, Rumunjska i Mađarska iskazale su svoju zabrinutost za stanje nacionalnih manjina. Mi ovih dana ne moramo upozoravati. Prijetnje su izrečene javno hrvatskom narodu. Litva, Latvija i Estonija upozoravaju kako prijam nove članice jača Rusiju. Francuska i Njemačka nisu usuglašene. A mi moramo inzistirati prije svega i iznad svega na rasvjetljavanju sudbine nestalih i otvaranju arhiva. To nije tajna, to je naša obveza.

Naš novi ministar, jedini iskusniji iz nove garniture, Goran Grlić Radman, doživio je kritike kad je izjavio da je proširenje EU na Balkan jedan od prioriteta našeg predsjedanja EU. Jer, kad i naši susjedi postanu dio uljuđene europske obitelji ne švercajući se pretrčavanjem pregovaračkih poglavlja, onda će i kontrolni mehanizmi biti  čvršći. Ne oni balkanski, nego oni europski. Standardi također. Velika Srbija tada više neće biti moguća. A upravo čežnja za njom je i dovela do agresije na Hrvatsku  Bosnu i Hercegovinu. Ona je bila cilj. Nemojmo biti kratkovidni. Istina je, put u europsku obitelj Srbije, ali i Bosne i Hercegovine vodi preko nas, preko Zagreba. Posebno je to važno za Hrvate koji žive u tim zemljama. Taj put je dobar za njih. A mi ne ucjenjujemo iako nas jesu. I to uglavnom susjedi. Tražimo samo poštivanje pravila, isto za sve. Nekom se to ne sviđa. Ne odgovaraju im pravila ni zadani standardi. I zato nije slučajno da su baš sada predsjednici Slovenije i Srbije tako aktivni. Mi biramo novog predsjednika, a možda bi neki voljeli da manje biramo svoje...

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.