Ni stvaranje hrvatske države nije moglo krenuti dok nije pao Berlinski zid. Vrijeme je da toga postanu svjesni i hrvatski desničari i suverenističke opcije

Predsjednik Europske komisije na odlasku, sada već ''legendarni'' Juncker kao niti odlazeća EU administracija nisu demografsko pitanje prepoznali kao ključno pitanje, nego su nastavili s provođenjem politike supstitucije stanovništva, odnosno ''multikulti'' eksperimenta.

Juncker: Mi smo vrlo mali

Ipak, Juncker se sada na odlasku prigodničarski sjetio demografije pa upozorio da Europa slabi demografski, ekonomski i politički, ali nije zaboravio spomenuti i nacionalizam protiv kojega se sada mora sama boriti. U posljednjem govoru pred Europskim parlamentom ocijenio je da je najveći europski uspjeh taj što se u Europi očuvao mir. Juncker se zapitao: ''to je budućnost Europe. Mi smo najmanji kontinent. Većina Europljana to uopće ne zna. Mi smo vrlo mali, kao europski kontinent''. Dodao je da se mora povezati politika s demografijom i geografijom.

Juncker je dalje upozorio: ''Mi izumiremo. Nećemo nestati, ali bit će nas sve manje. Na početku 20. stoljeća Europljani su činili 20 posto svjetske populacije. Na kraju ovog stoljeća Europljani će činiti samo 4 %''. Europljani će izgubiti i ekonomsku moć i za nekoliko godina niti jedna europske zemalja ne će biti članica Grupe sedam najrazvijenijih'', iznio je Juncker. Međutim, za Junckera nije došao trenutak da se manje pripovijeda u europskim, a više u nacionalnim okvirima. ''Čuvaj se Europo. I bori se glupog i ograničenog nacionalizma. Živjela Europa!'', zaključio je Juncker.

Korijeni slabljenja Europe

I kad je EU administracija, premda na odlasku, prepoznala slabljenje Europe – to je pred koji mjesec za cijeli Zapad konstatirao francuski predsjednik Emmanuel Macron – ona i dalje najveći problem vidi u fiktivnoj nacionalističkoj opasnosti. Ne pada Junckeru ni napamet da je jačanje suverenističkih opcija posljedica unifikacijske politike Bruxellesa. Ne pada mu naravno napamet niti to da detektira što se nalazi u korijenu slabljenja Europe. A nije tu uzrok samo proces tzv. demografske tranzicije, ali i neupitno jačanje drugih dijelova svijeta, posebno azijsko-pacifičke regije.

Ključni problem današnje Europe koji uzrokuje ne samo demografsko, nego i političko i ekonomsko slabljenje, sustav je vrijednosti koji je  inverziran do granica perverzije. I mnogi ateisti i agnostici koji znaju nešto o povijesti Europe, a imaju minimum intelektualnog poštenja priznaju da je kršćanstvo u kombinaciji s naslijeđem rimskog prava i grčke filozofije stvorilo humus iz kojeg je izrasla Europa kao (epi)centar svijeta. A kako je tekao proces odricanja od kršćanstva tako je došlo i do njezina demografskog, političkog, ali i ekonomskog slabljenja.

Dramatičan pad broja stanovnika u jugoistočnoj Europi

O demografskom propadanju Europe oglasio se ovih dana i UN. Prema najnovijim projekcijama UN-a do posebno dramatičnog pada populacije doći će na jugoistoku Europe, a razlozi koji se navode su nam svima dobro poznati: sve veći broj mladih ljudi odlaze raditi i živjeti u inozemstvo, a u isto vrijeme populacija postaje sve starija i nema demografske obnove. Od deset država koje se populacijski najbrže smanjuju čak ih je devet na području jugoistočne i istočne Europe.

U izvještaju se navodi primjer Bugarske koja bi do 2050. mogla izgubiti do četvrtine današnje populacije. Do 2035., u usporedbi s 1995., broj osoba starijih od 64 će se udvostručiti u većini zemalja jugoistočne Europe, a u nekima čak i utrostručiti. Smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva povećava se zabrinutost oko dostupnosti socijalnih beneficija, posebno mirovina, Većina zemalja ima kroničan nedostatak radne snage i zbog te činjenice dolazi do slabljenja ekonomskog rasta.

Ništa se u bitno Hrvatskoj ne će riješiti bez rješenja na europskoj razini

Svi navedeni problemi su i problemi Republike Hrvatske. I Hrvatska se demografski prazni, kao i cijela srednjoistočna Europa koja je postala izvoznik jeftine radne snage za tržište Njemačke i sjeverozapadne Europe. Radna snaga iz srednjoistočne Europe idealna je za njemačko tržište rada, jer se brzo integrira i uglavnom ne predstavlja potencijalni sigurnosni problem. Pražnjenje ovih država dovodi do velikih problema i za njihovo tržište rada koje će, kako je krenulo, deficite supstituirati iz afroazijskih paralela i meridijana. Hrvati van, a migranti unutra – vrlo će brzo postati pravilo koje će Bruxelles nametnuti i Hrvatskoj.

Jer, već dugo vremena Bruxelles i EU ne vode racionalnu politiku, nego politiku auto-destrukcije. Mnogi dijelovi Europe, već danas ne liče na Europu, ali to EU glavešine nimalo ne navodi na promjenu politike. I zato treba apostrofirati da se ni u Hrvatskoj baš ništa ne može riješiti dok se stvari na počnu rješavati na europskoj i globalnoj razini. Ni stvaranje hrvatske države nije moglo krenuti dok nije pao Berlinski zid. Vrijeme je da toga postanu svjesni i hrvatski desničari i suverenističke opcije koje uslijed ponekad i patološke fiksacije na unutarnju politiku, ne vide elementarne procese koji se zbivaju na globalnoj geopolitičkoj sceni…