OVO TREBA REĆI

Nema gospodarske kataklizme, niti će je biti

U tijeku je svjetsko prvenstvo u izricanju što crnjih prognoza  kretanja hrvatskog i svjetskog gospodarstva. Nema te strašne kvalifikacije koja nije upotrijebljena - kataklizma, tsunami, potop, rasulo, raspad, konačni slom, propast, ponor, katastrofa, smrt... samo su neke.

01.05.2020. u 22:06
Ispiši članak

I nema veće hrpe laži od gore navedenog! Ne radi se o nikakvoj kataklizmi. Upravo obrnuto, započeo je svjetski proces fundamentalnog preslagivanja dosadašnjih matrica poslovanja u (pre)globaliziranom svijetu. Proces koji bi se sigurno dogodio i bez ove pandemije, samo puno sporije i s daleko većim globalnim troškovima. Proces je to koji će na kraju rezultirati boljim životom za sve. Da bi se to realiziralo, valjat će nam svima podnijeti manje privremene žrtve mjerene raspoloživim dohocima. Žrtve koje su zanemarive u usporedbi s koristima koje će proizaći nakon provedenih reformi.

Vratimo se nakratko medijskim narikačama i političkim diverzantima koji sada licitiraju sa "dubinom i trajanjem" ekonomskog ponora. Polako već optužuju i epidemiologe koji da "nemaju razumijevanja za gospodarstvo". A sve do prije par tjedana naivno su "spašavali sezonu" ili proklinjali nekakvu nepostojeću strategiju "prevelikog" oslanjanja na turizam. Trebao je valjda netko (a tko to?) umjesto hotela graditi tvorničke dimnjake po hrvatskim otocima, što li? Bez obzira na to što su i stranci i domaći htjeli (i htjet će nadalje!) platiti boravak u hotelima, ali bez tvorničkih dimnjaka preko puta.

Dimnjake su pak bili ostavili Kinezima, koji su bili spremni udisati teško zagađeni zrak i raditi za jednu trećinu prosječne hrvatske plaće. Kako bismo mi potom od njih kupovali majice za 10 kuna. Privremeni statistički pad takvog nakaradnog BDP-a nije nikakva kataklizma – obrnuto, radi se o nužnom početnom elementu za izgradnju boljeg svijeta. Nijedan automobil se ne popravlja tijekom jurnjave od 300 km na sat, već u radionici. Svijet je upravo u radionici, ne zbog zamjene lampice, već radi generalnog remonta. Strpimo se i učinimo svoj dio posla. Ima ga dosta.

Doista, ima puno toga što država sada mora učiniti. Ali isto tako i onoga što nikako ne smije, čak i kada se to čini logičnim u situacijama poput ove pandemijske.

Uzmimo konkretan primjer jedne uspješne izvozno orijentirane industrijske tvrtke iz srca Slavonije. Zadnjih sedam godina uspijevala je, najvećim dijelom u izvozu, prodati svu proizvodnju, uz dobru zaradu. Povećavala je zaposlenost i isplaćivala iznadprosječne plaće. Smanjila dugove. Investirala u nove tehnologije. Radila na tehnološkim inovacijama. Spremala se za neku buduću krizu. Jedino usko grlo bila joj je država, njena država. Kroz tri kanala.

Prvi, državni monopolist nije joj želio prodavati tražene dodatne količine sirovine. Pribjegao je netržišnim mehanizmima alokacije koji, po definiciji, smanjuju potencijalni maksimalni doprinos BDP-u. Nudilo se i plaćanje unaprijed, na javnim licitacijama, jer je potražnja za njenim proizvodima, ali samo tada, bila daleko veća od raspoložive sirovine. Nisu htjeli (niti su imali ekonomskih motiva) prodati.

Danas više nema one nekadašnje potražnje. Italija, Francuska, Njemačka ... sve zamrlo. Ovih mjeseci proizvodi za zalihe, nadajući se oporavku potražnje iz inozemstva. Čak ni logistika, nakon početnih nepoznanica, više nije problem. Do kada za zalihe? Nitko ne zna. A naš državni monopolist više nema kome uvaliti sirovinu, kamoli naplatiti. Kada je mogao, nije htio. Prava državna firma ...

Drugi kanal "doprinosa" države bile su nepotrebno povećani ostali ključni troškovi – od energije do troškova rada. Treći su previsoki generalni fiskalni i parafiskalni nameti.

Iz ovog stvarnog primjera kristalno je jasno što država mora napraviti, ali isto tako i ono što više ne smije raditi. Mora urediti svoje gospodarsko dvorište na tržišnim principima i ne petljati se u poslovanje privatnog sektora.

Država mora prije svega urediti svoje klasične funkcije. Javno zdravstvo, vidimo to ovih mjeseci, jedna je od najvažnijih. Ali javno zdravstvo, ono koje brine o situacijama poput sadašnje pandemije.

Proći će jednog dana i ova pandemija. Prije ili kasnije netko će u svijetu pronaći učinkovito cjepivo i lijekove. Ljudi će sve više izlaziti iz karantena i izolacija. Počet će se ponovo putovati, sasvim sigurno u nekim izmijenjenim uvjetima.

Oni spominjani Talijani, Francuzi i Nijemci će početi ponovo nazivati Slavoniju zbog novih narudžbi. Javit će im se netko, siguran sam. Jedino što je bitno je da u tom trenutku slavonska tvrtka može ponuditi i kvalitetan proizvod i međunarodno konkurentnu cijenu, koja pokriva bitno smanjene troškove uslijed stubokom reformirane hrvatske države.

A to hoće li ovogodišnji BDP pasti 9, 12 ili 15 posto – potpuno je nevažno. Važno je samo koliko ćemo u međuvremenu urediti svoju državu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.