Neki biznisi zbog pandemije sigurno će propasti, ali to nije važno; ono što ljudima treba sigurno će preživjeti

''Zaključavanje'', hrvatski izraz za omraženi ''Lockdown'', sve se češće spominje kao zlo koje ne smijemo ponoviti, ako želimo sačuvati poslovanje tvrtki, plaće, zaposlenost, uostalom – prihod za ručak na stolu s Covidom, ili bez njega.

''Zaključavanje'' bi ubilo ekonomiju, a potom nije važno bi li pandemija ubila sve nas, jer ubijemo li biznise, ''zaključavanjem'' ionako nećemo imati od čega preživjeti. Teza je to s kojom s svatko mora složiti barem u onom dijelu u kojem ''ako smo živi od nečeg moramo i živjeti, pa doista gospodarstvo ne smije stati''.

Međutim, živimo stvarnost koja je mnogo kompleksnija od naoko jednostavnih izbora koji nam se nameću u svakodnevici premorenoj izvanrednom situacijom koja se samo službeno ne zove tim imenom, iako po svim svojim obilježjima jest izvanredna.

Više od polovice malih i srednjih poduzeća u Europi smatraju da poslovno neće preživjeti idućih godinu dana, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće McKinsey, koje su proveli anketirajući mala i srednja poduzeća u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U bitci za bolju poslovnu sudbinu nije dovoljna ni pomoć države, niti očekivanja od novca koji za oporavak poslovanja od pandemije osigurava Europska unija. Pad prihoda doživjelo je 70 posto malih i srednjih poduzeća, nešto manje od trećine njih boji se da će morati otkazivati projekte, a petinu muči strah od toga da neće moći plaćati kredite.

Ugroženija su mala i srednja poduzeća i Italiji i Španjolskoj, nego u Njemačkoj, a razlike su značajne. Čak 38 posto španjolskih poduzetnika plaši se da neće moći zadržati zaposlene, u usporedbi sa samo 16 posto njemačkih poduzetnika. Situacija u Hrvatskoj vjerojatno je bliža onoj talijanskoj i španjolskoj nego njemačkoj, pa neće biti daleko od istine zaključiti da bi u narednih godinu dana mnoga mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj mogla, ili tek jedva preživjeti pandemiju, ili je ne preživjeti uopće.

Od korona virusa umiru ljudi, ali izgleda, umirat će i kompanije, a u uvjetima rasta broja zaraženih i sve veće opsade bolnica, vrlo je upitno može li izbjegavanje ''zaključavanja'' gospodarstva uopće spasiti neke biznise.

Baš kao što je od korona virusa nemoguće spasiti sve ljude, tako ni najliberalniji pristup spriječavanju i usporavanju pandemije neće moći od poslovne smrti spasiti mnoge biznise.

Propadnu li zbog pandemije neki restorani, kafići, neke trgovine, neke agencije, hoteli ili mediji, neki mali proizvođači u biznisu mode, ili srednji marketingaši u idustriji događaja popularno zvanih ''evenata'', to nas ne bi trebalo zabrinjavati.

Baš kao što korona virus odnosi ljudske živote, tako odnosi i one poslovne. Propadat će oni biznisi koji su i bez pandemije ''visili o koncu'', oni čije je ''zdravlje'' bilo narušeno drugim kroničnim financijskim boljkama, propadat će oni biznisi čiji vlasnici nemaju ''imunitet'' vlastitih financijskih rezervi za premošćivanje kriznih situacija, propadat će oni čiji proizvodi i usluge prestanu biti prioritet većini njihovih dosadašnjih kupaca i korisnika.

Trebamo li strahovati?

Trebamo li zbog toga paničariti? Ne. Treba li se plašiti bankrota malih i srednjih poduzeća? Ne, ne treba se toga plašiti, ni manje ni više nego što se plašimo daljnjeg raspleta pandemije i moguće krize zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Baš kao što se većina zaraženih korona virusom oporavi, tako će i biznis preživjeti pandemiju.

Neki će biznisi, nažalost, biti snažno financijski pogođeni, neki će bankrotirati i nikada se više neće oporaviti. Međutim, većina onoga što ljudima stvarno treba, neće se prestati proizvoditi, trgovina neće stati, razvoj tehnologije će se nastaviti, većina biznisa, odnosno ono što je ljudima važno, ipak će preživjeti. Neki više, ili manje ranjeni, a neki čak i uspješniji nego prije, izići će iz pandemije korona virusa. Na pepelu poslovnih bankrota ljudi su kroz stoljeća gradili mnoga nova poslovna carstva.

S time na umu u susret nepredvidivoj zimi, treba stati na loptu na kojoj se kotrlja ekonomska panika. Neke poslovne žrtve, nažalost – neizbježne su. Baš kao što neke ljudske žrtve nije moguće spriječiti.