Napeto formiranje vlade zasjenilo je važnu temu: Koliko Hrvata živi na rubu siromaštva?

Petina građana Unije, čak 95,3 milijuna ljudi u riziku je od siromaštva i društvene isključenosti prema posljednjim podacima Eurostata na tu temu. To je više ljudi nego stanovnika ima Njemačka, najmnogoljudnija Unijina članica. S ovim činjenicama EU ulazi u izborni tjedan koji će iznjedriti što novih, što starih 720 zastupnika u Europskom parlamentu.

No, za njih će se u državama članicama glasati misleći više na domaće nego na europske teme. U Hrvatskoj se za euro zastupnike glasa nakon kampanje zasjenjene napetim formiranjem Vlade poslije domaćih parlamentarnih izbora. Osjetan rast plaća u javnom sektoru, dodaci isplaćeni umirovljenicima te i dalje subvencionirana energija kao da su s domaćeg dnevnog reda potpuno uklonili temu siromaštva.

Spominje se samo kada se govori o umirovljenicima, a u prilog toj tematskoj detronizaciji ide i službena statistika prema kojoj Hrvatska ima nižu stopu rizika od siromaštva od 13 članica Unije, među kojima su Njemačka, Francuska i Italija. Za statistički dobar izgled zaslužno je to što gotovo 90 posto građana živi u vlastitoj nekretnini čime se poništava negativan zapravo skromnih primanja hrvatskih građana.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Nezaobilazna tema

No, siromaštvo je koliko god ga se zaobilazilo važna tema za Europsku uniju čiju izabranu birokraciju u proteklom mandatu poznajemo kao vrlo darežljivu budući da nas je sve srčano zadužila kako bi podijelila 750 milijardi eura raznih vrsta pomoći kroz razne kanale kako bi poništila utjecaj pandemije, inflacije i rata u Ukrajini na gospodarstvo i život ljudi.

Očekuje se da će izbori donijeti političko skretanje udesno, ali isto tako u iduće dvije godine izdašni izvori subvencija mogli bi presušiti, a politika štednje uplesati natrag na glavnu pozornicu Europskog parlamenta i komisije. Siromaštvo, potreba za javnim uslugama prvenstveno u zdravstvu, skupoća pa čak i ako se inflacija nastavi smirivati te društvene nejednakosti tek će u tim uvjetima postati zaista vidljive teme.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

Udaljili se od Grka, ali približili se Francuzima

Zato je možda zanimljivo obratiti pažnju na Eurostatovo praćenje subjektivnog doživljaja siromaštva. U 2022. godini svaki četvrti građanin EU, a to je ukupno 25 posto njih smatralo je sebe siromašnima, dok je 2013. godine taj udio bio 39,8 posto. Siromašnima se smatraju više žene nego muškarci, više oni s nižim nego oni s višim obrazovanjem.

U Hrvatskoj se udio ljudi koji sebe doživljavaju siromašnima u 10 godina smanjio za dvije trećine. Čak 62, 5 posto hrvatskih građana imalo je o sebi percepciju da su siromašni u 2013. godini, dok se u 2022. godini siromašnima smatralo 26,6 posto građana, zabilježio je Eurostat. Tron samopercipiranog siromaštva još od 2013. do 2022. svake godine čvrsto drže Grci kojih se uvijek više od 65 posto smatra siromašnima, dok su Hrvati u istom razdoblju značajno promijenili percepciju o svojem siromaštvu.

Tako su se odmakli od Grka, a približili Francuzima među kojima je 21,7 posto onih koji sebe smatraju siromašnima. U posljednjih desetak godina udio ljudi koji sebe subjektivno smatraju siromašnima u Hrvatskoj pada iz godine u godinu, još uvijek je veći od prosjeka EU, baš kako što su primanja objektivno manja od prosječnih u Europskoj uniji.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Koliko Hrvata je siromašno? 

No, subjektivni osjećaj je ono što vrlo često više utječe na ponašanje ljudi od bilo kojeg objektivnog, što bi značilo mjerljivog i dokazivog podatka. Siromašnima se u EU ponajmanje samodoživljavaju Nijemci, njih svega 8,5 posto u 2022., ali 2019. je to bilo samo 5,2 posto značajno manje nego 9,2 posto 2012. godine. Za razliku od Njemačke, u Hrvatskoj se 2019. godine 35,5 posto ljudi smatralo siromašnima, da bi postpandemijsko i razdoblje nakon potresa dovelo do smanjivanja udjela ljudi koji sebe percipiraju siromašnima na 26,6 posto.

Izbori za Europski parlament odigrat će se bez značajnijeg isticanja teme siromaštva i društvenih nejednakosti unatoč tome što građani EU te teme smatraju prioritetnima, no ne bi trebalo proći neprimijećeno pitanje koliko je na vlastitu percepciju hrvatskih građana o njihovu siromaštvu zapravo utjecala što Europska unija programima pomoći što hrvatska vlast izdašnim subvencijama i kakva će ta percepcija biti ako izvori novca presuše.

Treba li mu veća plaća: Plenković nije prežalio novac koji je izgubio kada je okrenuo leđa Europi

Presušivanje izvora novca bit će uostalom i glavno pitanje budućih europskih parlamentaraca, a bude li desni zaokret vratio na dnevni red i politike štednje, subjektivni doživljaj siromaštva mogao bi ponovno porasti i uskladiti se s anketnim odgovorom građana kada ih pitaju što smatraju glavnim političkim izazovom, a kažu da je to borba protiv siromaštva i smanjivanje ekonomskih nejednakosti.