Nalazimo se u novom hladnom ratu, ali ovog puta uz trećeg aktera

Ovaj ugovor podrazumijeva eliminaciju svih nuklearnih i konvencionalnih raketa dometa 500 do 1000 kilometara, i od 1000 do 5500 km, kao i uređaja za njihovo lansiranje. Trump je Rusiju optužio za kršenje sporazuma, a 2. veljače SAD se povukao iz INF-a uz mogućnost da unutar pola godine dođe do novoga dogovora. Do dogovora na kraju nije došlo pa je 2. kolovoza i formalno okončan sporazum koji je SAD-u i Sovjetskom Savezu (kasnije Rusiji) branio proizvodnju i raspoređivanje krstarećih i balističkih raketa dometa 500 do 5.550 km.

Upitan je i START 3

SAD i NATO kao razlog prekida INF-a navode rusko razmještanje rakete 9M729 u NATO-u poznate kao SSC-8. Rusija poriče kršenje sporazuma i za njegovu propast krivi SAD. Rusija je iznijela prijedlog da se uvede moratoriji na raspoređivanje raketa kratkog i srednjeg dometa, no generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenber odbacio je taj prijedlog. Nakon propasti INF sporazuma pod znak upitnika dolazi i produljenje Sporazuma Start 3 (Sporazum o mjerama za daljnje smanjenje i ograničenje strateškog ofenzivnog naoružanja) koji je stupio na snagu 2011., a predviđa smanjenje strateškoga ofenzivnoga naoružanja. Start 3 važan je jer ograničava konkurenciju između SAD-a i Rusije i čini je ipak koliko toliko transparentnom i predvidljivom. Riječ je o jedinom instrumentu uzajamne kontrole između SAD-a i Rusije kad su u pitanju strateški ofenzivni sustavi.

Novi hladni rat

Odnosi SAD i Rusije od 2007. do danas bez ikakve se dvojbe mogu opisati kao novi hladni rat. Za razliku od "staroga" hladnog rata okončanog padom Berlinskog zida i raspadom komunističkih država u srednjoistočnoj Europi, novi se hladni rat ne vodi na ideološkoj razdjelnici komunizam-kapitalizam, nego za sadržaj ima borbu na geopolitičkom, geostrateškom i geoekonomskom planu kojoj je cilj globalno projiciranje vlastitih interesa. Neohladnoratovska nadmetanja  podrazumijevaju (geo)politički, diplomatski, financijski i medijsko-propagandni rat, a od kad je krenulo raspoređivanje NATO-va proturaketnog štita i utrku u naoružanju koja će nakon raskida INF sporazuma postati još snažnija. Pod krinkom sigurnosne dileme i jedna i druga strana sada će jačati vojne proračune, pri čemu će se Rusija, zbog manjih financijskih mogućnosti, više orijentirati na asimetrične odgovore u koje nesumnjivo spadaju razvijeni hipersonični sustavi predstavljeni u ožujku 2018.

Treći akter novoga hladnog rata je Kina

Novi hladni rat ima jedan novi element koji ga čini kompliciranijim u odnosu na stari hladni rat. Naime, differentia specifica novoga hladnog je postojanje trećega globalnog aktera, a to je Narodna Republika Kina koja posljednjih godina gradi strateško partnerstvo s Rusijom. Čini se da je upravo jačanje Kine pravi razlog raskida INF sporazuma. Washington je nakon 2. veljače de facto isključio mogućnost produljenja ugovora time što je tražio da mu se pridruži Kina koja odbija sudjelovanje u nuklearnoj kontroli tvrdeći da je kineski potencijal (nepoznatih dimenzija) neusporediv s ruskim i američkim.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, John Bolton, nakon povlačenja SAD-a iz INF-a izjavio je da je jedan od razloga raskida tog sporazuma postojanje velikog broja raketa kratkog i srednjeg dometa u Kini. Kinu nije obvezivao INF sporazum pa je mogla proizvoditi i raspoređivati takve sustave. Bolton je najavio da Washington razmatra raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa na Dalekom istoku. Ako pak SAD odluči u Europu razmjestiti takve rakete onda će se Stari kontinent naći i na udaru ruskih ofenzivnih sustava jer je ruski predsjednik Vladimir Putin jasno najavio recipročno djelovanje.

Ruske donacije Srbiji

Naoružavanje nije, međutim, samo odlika velikih sila. Naoružavaju se i manje zemlje, pa je tako Die Welt  krajem prošloga mjeseca objavio članak u kojemu razmatra naoružavanje Srbije. NATO jača na području srednjoistočne Europe, a Rusija parira preko Srbije. S obzirom na to da su Srbi ekonomski slabiji od članica EU-a iz regije, Moskva im poklanja oružje, zaključuje se u analizi. "Dok NATO u bivšoj Jugoslaviji računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, dotle se Rusija koncentrira na Srbiju i srpski entitet u Bosni, Republiku Srpsku. SAD na Kosovu ima jednu od svojih najvećih vojnih baza – Camp Bondsteel. Rusija želi u bosanskoj srpskoj republici napraviti svoju vojnu bazu" – stoji u analizi.

Srbija je iz Rusije dobila donaciju koja se sastoji od šest lovačkih zrakoplova MiG-29 (Bjelorusija im je dala još osam ovih lovaca), 30 oklopnih izviđačkih automobila BRDM-2 i 30 tenkova T-72. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je da će do kraja ove godine u Srbiju stići još četiri borbena helikoptera Mi-35, tri transportna helikoptera Mi17, kao i dodatna vozila BRDM-2MS i tenkovi T-72. Pored toga jača i srpska vojna industrija, kao i vojna industrija u Republici Srpskoj. Ne miruje niti Sarajevo pa posljednjih godina jača i vojna industrija u Federaciji BiH. Vojna industrija u RS-u i FBiH nije konkurentna na međunarodnom tržištu (za razliku od srpske koja ima neke cijenjene proizvode) pa je jasno da je orijentirana za potencijalne domaće ratne potrebe.

Snažna hrvatska vojska jamči mir u jugoistočnoj Europi

Što u situaciji naoružavanja velikih sila, ali i država u okruženju treba učiniti Republika Hrvatska? Hrvatska treba i dalje nastaviti jačati sve komponente svoje vojske, što je nedvojbeno odlika mandata sadašnjeg ministra Damira Krstičevića. Prije svega, potrebno je što prije realizirati nabavu novih borbenih zrakoplova. Ratno zrakoplovstvo je elita svake vojske i bez te je komponentne nemoguće graditi snažnu vojsku. Uz to potrebno je kupiti sustave protuzračne obrane srednjeg dometa, zamijeniti zastarjela borbena vozila pješaštva M-80A s modernim zapadnim gusjeničarom, a helikoptere Mi 8 s helikopterima zapadnog tipa.

Kako bi se držao korak s visokim tehnologijama, potrebno je razvijati i sustave za cyber ratovanje. Moderni sustavi umjetni inteligencije iz temelja će promijeniti sustave i načine ratovanja i to je dimenzija s kojom će hrvatska vojska morati biti u koraku ako želi predstavljati snažnu vojsku. A jedino snažna hrvatska vojska može jamčiti mir na području jugoistočne Europe. Nadamo se da su toga svjesni i u SAD-u i da Washington ne će mirno promatrati rusko naoružavanje Srbije.