Nakon krize izazvane koronom međunarodnoj sigurnosti prijeti ovih deset izazova

Time ti problemi nisu nestali, a u budućnosti bi se mogli još i dodatno produbiti i zakomplicirati. A to se posebno odnosi na područje međunarodne sigurnosti.

Kina vidi stratešku priliku za prestizanje SAD-a?

Neohladnoratovsko nadmetanje Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije predstavlja već trinaest godina neprijepornu činjenicu u međunarodnim odnosima. Specifičnost novoga hladnog rata je i uključenost trećega globalnog aktera, a to je Kina. Većina prognoza upravo Kinu vidi kao glavnog konkurenta SAD-a u borbi za svjetsku dominaciju. Rusija je, naime, energetski, vojni i sigurnosni div, ali dugoročno s preslabom ekonomijom za globalnu utakmicu. Korona-kriza će prijepore SAD-a i Kine (taman prije izbijanja krize došlo je do sklapanja djelomičnog sporazuma Washingtona i Pekinga nakon višemjesečnog trgovinskog rata) dodatno intenzivirati, posebno ako na čelu SAD-a ostane Donald Trump koji posljednjih dana ne propušta priliku da napadne Kinu, a prošloga je tjedna izjavio – protivno službenim zaključcima američke obavještajne zajednice - da je ''poprilično siguran'' da je korona virus došao iz laboratorija iz kineskog Instituta za virusologiju u gradu Wuhan.

U novome broju časopisa The Atlantic umirovljeni američki general i bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost H. R. McMaster u članku pod naslovom ''Kako Kina vidi svijet'' ističe da kineski partijski lideri rano 21. st. vide kao ''jedinstvenu stratešku priliku'' za prestizanje SAD-a kao vodeće svjetske sile i kreiranje međunarodnog poretka koji se ne bi temeljio na zapadnim liberalnim vrijednostima, već na autoritarnom kineskom modelu.

Svijet je danas prepun kriznih žarišta koja predstavljaju ugrozu po međunarodnu sigurnost, posebno tamo gdje postoje mogućnosti za viđenje tzv. proxy ratova između velikih sila. Ne čudi stoga podatak da je prošle godine, kako je ovih dana izvijestio Deutsche Welle, potrošeno rekordnih 1,917 milijardi američkih dolara na naoružanje. Riječ je o najvišem iznosu od 1988. godine.

Energetska sigurnost

Aktualna naftna kriza donekle je u medijima potisnula prijepore oko drugoga strateškog energenta, ključnoga za energetsku sigurnost, a to je, naravno, plin. Američke sankcije usporile su izgradnju Sjevernog toka 2 koji plin transportira iz Rusije u Njemačku. Zbog sankcija brod švicarske kompanija Allseas prekinuo je polaganje cijevi, a sada Rusija pokušava izgraditi vlastite tehničke mogućnosti kako bi se završilo polaganje. Američke sankcije odnose se i na plinovod Turski tok, a u budućnosti energetski će se prijepori dodatno pojačati zbog najavljenog plinovoda od istočnog Mediterana do Italije, ali i zbog američkoga ukapljenog plina. I mediteranski i američki plin predstavljaju moguću alternativu ruskome plinu.

Migracije

Migracije su jedno od ključnih pitanja za međunarodnu sigurnost. Korona virus donekle je ublažio pritisak na grčku granicu koji je nastao nakon što je turski predsjednik Recep Erdoğan pustio migrante prema Europi. Higijenski uvjeti u migrantskim kampovima posebno su podatni za širenje korona virusa pa je privremeno smanjen pritisak na granicu čemu je, dakako, pridonijelo i zatvaranje granica unutar EU-a. No, riječ je samo o privremenom smanjenju migrantskih kretanja.

Migracije su fundamentalno pitanje europske budućnosti, sigurnosti i identiteta, jer je jasno da će se one ponovno intenzivirati čim prestane pandemija. Da se nešto u EU ipak mijenja u odnosu prema migracijama, svjedoči ne samo činjenica da su u nekim aspektima stavovi mađarskog predsjednika vlade Viktora Orbána i u EU postali mainstream, nego i to da se u Uniji ponovno razmatra ideja ''gastarbajtera'' i model migracija na ograničeno vrijeme koji je predstavljao model privlačenja radne snage početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Ovdje, dakako, govorimo o migracijama u druge države. No, tome treba dodati i unutarnje migracije unutar iste države. Više od 33 milijuna ljudi samo je prošle godine postalo izbjeglicama u vlastitoj zemlji, što zbog prirodnih katastrofa, što zbog ratnih zbivanja.

Terorizam

S migracijama usko je povezan i problem terorizma koji nakon 11. rujna 2011. postaje jedno od ključnih pitanje nacionalne i međunarodne sigurnosti. Posljednjih godina u fokusu je bila tzv. Islamska država koja je uglavnom vojnički skršena, ali i dalje nastavlja djelovati putem gerilskih akcija i terorističkih akata. ISIL je nedavno svojim pristašama poručio da je aktualna pandemija oslabila njihove neprijatelje, a virus slavi kao najveću noćnu moru ''križara''. "Ovo je povoljno razdoblje jer su neprijatelji zaokupljeni borbom protiv virusa. Sada treba napasti pomagače zapada u islamskom svijetu, jer Zapad ne planira slati nove vojnike u područja zaraze. Sada je trenutak da bez milosti počinimo napade na mjesta kao što su Pariz, London i Bruxelles, jer su sigurnosne službe i zdravstveni sustavi tih zemalja, u mnogim područjima dotaknuli granice svojih kapaciteta"', stoji u nedavnom priopćenju koje je ISIL poslao pod naslovom ''Al Naba'.

Njemačke sigurnosne službe, prema nedavnom pisanju Frankfurter Algemeine Zeitunga, procjenjuju da je učinak promidžbe popustio u odnosu na 2015. i 2016., trenutno nema lakih meta za napade, jer nema punih trgovačkih centara, kolodvora i koncertnih dvorana, a zatvorene granice otežavaju putovanje islamističkim ekstremistima. Zabrinute mogu biti krizom pogođene države Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Procjene europskih službi govore da bi se dugoročno mogla povećati opasnost, jer bi posljedice korona-krize na društvo i gospodarstvo mogle džihadistima poslužiti kao novo plodno tlo.

CRBN terorizam

Još od ranije u studijama međunarodne sigurnosti navode se mogućnosti tzv. CRBN terorizma (Chemical, Biological, Radiological and Nuclear Terrorism), a aktualna je kriza skrenula pozornost na opasnosti biološkog terorizma. Nedugo nakon napada 11. rujna u SAD-u je počinjen bioteroristički napad pismima kontaminiranima tzv. anthraxom, prilikom kojega je ubijeno pet, a zaraženo 17 osoba. Još ranije u Japanu je 1995. počinjen napad tzv. sarinom u podzemnoj željeznici. Usred jačanja terorizma kao globalne ugroze sve se više razmatraju prijetnje biološkog terorizma, ali i mogućnosti da se teroristi dokopaju nuklearnog naoružanja. Korona-kriza nameće i pitanje treba li globalna zdravstvena sigurnost predstavljati dio nacionalne sigurnosti.

Stručnjak za sigurnost Gordan Corera nedavno je u članku za BBC istaknuo da kao što je razvijena tehnologija za daljinsko otkrivanje tragova nuklearnog materijala trebalo bi razviti i nove uređaje za skeniranje zdravlja i bioloških prijetnji. U mnogim državama razmatra se i razvijanje aplikacija za praćenje kontakata zaraženih, što nameće pitanje pretjerane društvene sekuritizacije iako, istini za volju, već odavno živimo u vremenu kada putem društvenih mreža dajemo sve moguće podatke potencijalnim interesentima. Pitanje društvenog nadzora posebno postaje aktualno u kontekstu razvoja visokih tehnologija i umjetne inteligencije, ali i tzv. pametnih gradova koji iste sve više koriste.

Kibernetička sigurnost

Jedan od gorućih sigurnosnih izazova današnjice odnosi se i na sigurnost u kibernetičkom (cyber) prostoru. Dok je broj fizičkih terorističkih napada smanjen u tijeku pandemije, broj cyber napada je povećan. Kibernetički prostor postao je strateški nezaobilazno područje. Zapovjednik Kibernetičkog zapovjedništva američke vojske tako prognozira da će idući veći rat započeti upravo u kibernetičkom prostoru. Područje cyber sigurnosti iznimno je komplicirano, jer se odvraćanje od napada u ovome prostore ne može temeljiti na simetričnoj odmazdi. Henry Kissinger u knjizi Svjetski poredak (2015.) postavlja pitanje zahtijeva li ''virtualna'' agresija odgovor ''kinetičkom'' silom – i u kojoj mjeri i s kakvom formulom za određivanje njezinih razmjera.

Organizirani kriminal

Pandemija utječe i na područje organiziranog kriminala, posebno kad je u pitanju prodaja droge. Prema pisanju Financial Timesa, pandemija je prekinula lanac dostave i nabave. U Meksiku laboratorijima metamfetamina nedostaju nužni kemijski agensi koji se inače uvoze iz Kine. Rad narkokartela otežava i zatvoren zračni promet. Sve to dovodi do viših cijena droge. Organizirani kriminal na novo plodno mogao bi naići nakon što se produbi ekonomska kriza.

Glavni tajnik UN-a upozorio na moguće socijalne nemire i nasilje

Glavni tajnik Antonio Guterres nedavno je upozorio Vijeće sigurnosti UN-a da pandemija može potencijalno povećati socijalne nemire i nasilje, što bi u velikoj mjeri narušilo sposobnost svijeta da se bori protiv bolesti. Guterres je rekao da svijet već primjećuje ''ruševne socijalne i ekonomske učinke. Ali pandemija također predstavlja značajnu prijetnju održavanju međunarodnog mira i sigurnosti''. Dodao je kako bi  pandemija mogla dovesti do oportunističkih terorističkih napada, erozije povjerenja u javne institucije, ekonomske nestabilnosti, do političkih tenzija i građanskih nemira na koje bi se pak moglo odgovarati oštrim represivnim mjerama.

Promjene u pristupu međunarodnoj sigurnosti

Pandemija korona virusa, oko toga nema nikakve dvojbe, izazvat će promjene u pristupu međunarodnoj sigurnosti. Kao što upozorava Stephan Blank (Foreign Policy Research Institute) u osvrtu za Euractiv, danas su najveće prijetnje zapravo mobilne, a najveće prijetnje 21. st. neće biti one od kojih se možemo braniti stajaćom vojskom, ili sofisticiranim oružjem. Bit će potrebno preispitati samu prirodu nacionalne sigurnosti, a za suzbijanje ugroza bit će potrebna globalna suradnja.

Na sličnom tragu razmišlja i predsjednik Ruskog vijeća za međunarodne poslove i bivši ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov. On u članku za ruski Kommersant naglašava da je pandemija poništila mnoge pretpostavke o svjetskom poretku i da je potrebna revizija načela međunarodne sigurnosti. Hijerarhija globalnih sigurnosnih prijetnji se brzo mijenja, a danas imamo posla s novim neprijateljima što zahtijeva promjenu u sigurnosnim prioritetima. ''Nacionalnu sigurnost ne treba više definirati isključivo vojnim sposobnostima neke zemlje. Nuklearno oružje i drugo moderno oružje ne mogu se boriti protiv pandemije, klimatskih promjena, nekontrolirane migracije i drugih izazova s ​​kojima se suočava čovječanstvo u cjelini i svaka država pojedinačno. Sada jasno vidimo da su mnogi stari instrumenti koje smo naslijedili iz prethodnih vremena za osiguranje sigurnosti ne samo beskorisni, već samo troše ogromna sredstva koja bi se mogla preusmjeriti u razvoj znanosti, obrazovanja i medicine'', smatra Ivanov.

Ivanov dodaje da smo svjedoci još jednog trenda koji je također karakterističan za krizu poput ove: ''tradicionalna tendencija nacionalnih država da koriste vrijeme previranja u nastojanju da dobiju komparativnu prednost u odnosu na svoje tradicionalne rivale. Korona virus je pokrenuo informativne ratove i prstom pokazao koja zemlja snosi odgovornost za širenje virusa. Vodi se žestoka rasprava o tome jesu li autoritarne države, ili demokracije bolje spremne za borbu protiv pandemije i o tome koji će se ekonomski model pokazati učinkovitijim''.

Jačanje radikalnih ideja?

Prema procjenama UN-a korona-kriza mogla bi na gospodarskom planu nanijeti tolike globalne ekonomske štete da bi oko pola milijarde ljudi moglo biti gurnuto u siromaštvo. To bi moglo izazvati velike društvene lomove i fragmentacije koji će postati ugroza za međunarodnu sigurnost. U takvim okolnostima moglo bi doći do jačanja ekstremističkih opcija i to ne samo uvijek dežurne ''ekstremne desnice'' (mnoge pojave koje se tako nazivaju, naravno ne i sve, nemaju veze s ekstremizmom, nego su dio etiketirajućeg vokabulara), nego i ekstremne ljevice koja u svakoj ekonomskoj krizi vidi priliku za guranje radikalnih komunističkih ideja i pripovijesti o kraju kapitalizma.

Danas, doduše, u mnogim državama jača centar, no to je uvijek tako početno u svakoj krizi. Početno ojačaju vladajuće strukture, no kad ekonomske posljedice postanu izraženije birači se, to nas povijesti uči, obično okreću alternativnim i protusistemskim opcijama. Neke od tih opcija poput radikalne ljevice mogu predstavljati i sigurnosni problem. A sadašnja kriza i ovako se naslanja na razdoblje kada je započelo slabljenje autoriteta koji pripadaju političkome mainstremu.

Protivno katastrofičarskim najavama o kraju globalizacije, svijet će i dalje ostati visokoglobaliziran. Globalizacijski procesi su jednostavno ireverzibilni. No, do određenih prilagodbi u odnosu na globalni lanac opskrbe sigurno će doći, a osobito na planu zaliha medicinske opreme. Kao što će doći do promjena u međunarodnim odnosima, o čemu smo već pisali u ovoj kolumni, doći će, dakle, i do promjena u međunarodnoj sigurnosti. A te promjene osobito bi trebale pratiti i analizirati nadležne hrvatske službe s obzirom na uvijek nesigurno hrvatsko balkansko okruženje.