Nakon izbora Trumpa slijedi obnova i jačanje nacionalnih država na Zapadu

Kao prvo, Trump je poručio da se američki državljani nalaze u velikoj nacionalnoj borbi ponovne izgradnje njihove države. Nema nikakve sumnje da najava ovakve politike na međunarodnom planu daje vjetar u leđa ponovnom jačanju i obnovi nacionalnih država. Pred nekoliko dana Trump se je u jednom razgovoru vrlo kritički osvrnuo na današnji oblik Europske unije (EU) i dao potporu britanskom Brexitu. Umjesto nasilnog nametanja unifikacijskih globalizacijskih procesa koji potiru nacionalne individualitete i razgrađuju državne suverenitete, novi američki predsjednik očito – kao i identitarne opcije u samoj Europi – na europsku budućnost gleda uz postojanje suverenih nacionalnih država. Na skupu europskih desničara koji se je jučer održao u njemačkom Koblenzu, francuska političarka Marine Le Pen, posve u skladu s novom političkom klimom nakon izbora Trumpa, najavila je da će 2017. biti godina nacionalističkih stranaka, da je anglosakonski svijet Brexitom i izborom Trumpa započeo borbu za vlastitu slobodu, te da u ovoj godini slijede nacije kontinentalne Europe.

Trump smatra da je pravo svih država staviti na prvo mjesto vlastite interese

U trećoj rečenici inauguracijskog govora Trump je najavio da će zajedno s američkim državljanima „odrediti smjer Americi i svijetu za mnogo godina koje dolaze“. Što se točno podrazumijeva pod određivanjem smjera ne samo Americi, nego i svijetu, nije precizirano, no ako bismo iz dosadašnjih postupaka i najava pokušali predvidjeti Trumpovu vanjsku politiku, onda bismo mogli reći da nas očekuje otopljavanje odnosa s Rusijom s jedne strane, i zaoštravanje odnosa s Kinom, kao glavni trgovinskim konkurentom, s druge strane. Trump smatra da svaka država ima pravo štititi svoje interese i skladu s time najavljuje određeni oblik izolacionizma u odnosu na dosadašnje nametanje tzv. american waf of life cijelome svijetu: „Tražit ćemo prijateljstvo i dobru volju s državama svijeta, ali ćemo to činiti s razumijevanjem da je pravo svih država staviti na prvo mjesto vlastite interese. Ne želimo nikome nametati svoj način života, neka on sjaji kao primjer. Sjat ćemo za sve da slijede“.

Kad je u pitanju odnos prema NATO-u, Trump će kao biznismen prvenstveno postaviti pitanje financiranja tog saveza, i nema dvojbe da će europske države morati izdvajati više sredstava, u skladu sa standardom od 2 % BDP-a.

Trump će tvornice vratiti u SAD

Jedna od glavnih karakteristika današnjeg modela ekonomskih odnosa na Zapadu bila je ostvarivanje profita pod svaku cijenu, pa su se tako i tvornice i kompanije iz SAD-a selile u države s jeftinijom radnom snagom. Trump najavljuje da je došao kraj takvoj politici: „Jedna po jedna, tvornice su se zatvarale i napuštale naše obale, bez i imalo primisli na milijune i milijune američkih radnika koji su ostajali bez posla. Bogatstvo naše srednje klase oteto je iz njihovih domova i preraspodijeljeno diljem svijeta. To je, međutim, prošlost“. Trump namjerava vratiti radna mjesta u SAD, zaštititi granice i provoditi politiku zaštite prvenstveno američkih nacionalnih interesa.

„Ono što je zaista važno nije tko kontrolira našu vladu, već kontrolira li našu vladu narod. 20. siječnja 2017., pamtit će se kao dan kad je narod ponovno postao vladar nacije“ – poručuje Trump detektirajući time otuđenje političkih elita na Zapadu kao jedan od glavnih društvenih problema.

Na svjetonazorskom planu novi američki predsjednik već je otkrio karte micanjem LGTB stranica s poveznica službene web stranice Bijele kuće, najavom ukidanje inozemnog dotoka novca tzv. Planned Parenthood-u, kao i snažnim protivljenjem abortusu.

Ako se pomnije pročitati Trumpov inauguracijski govor onda se može vidjeti da su u njemu precizno detektirani bitni problemi ne samo SAD-a, nego svih i zapadnih zemalja, pa tako i Hrvatske. A hoće li izbor Trumpa dovesti do promjena i u našoj državi ili će hrvatski političari i dalje slijepo svirati po notama prevladavajuće političke korektnosti - koja je moralno i etički unakazila Zapad -, pokazat će mjeseci koji dolaze. Kako bilo, zavapiti nam je kao i Đalski na kraju 19. st.: “Bože, daj nam značajeva, daj nam značajeva!“...