Najomraženija europska zemlja opako se naoružava: Samo je jedan logičan odgovor

Ukrajina je više od 900 dana u ratu čiji se kraj ne nazire, a koji, s obzirom na involviranost niza aktera, ima i potencijale širenja. Predsjednik ruske Dume, donjeg doma parlamenta, Vjačeslav Volodin optužio je NATO da je strana u vojnoj akciji. Taj je komentar došao dan nakon što je Putin upozorio da će se Zapad izravno boriti s Rusijom dopusti li Ukrajini napadanje ruskog teritorija raketama dugog dometa zapadne proizvodnje, što je potez koji bi, rekao je, promijenio prirodu sukoba.

Ako pogledamo stupanj naoružavanja danas u svijetu, onda se lako može zaključiti da nije isključeno da su pred nama još godine i godine rata i da već danas živimo na pragu trećega svjetskog rata. Prema podacima Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) u 2023. godini su međunarodni vojni izdatci porasli za gotovo sedam posto, dosegnuvši novu rekordnu vrijednost, a posebno visoki porasti zabilježeni su u Europi, Aziji i Bliskom istoku.

Vojni izdaci Rusije dostigli su 5,9 posto BDP-a što je najviša razina od vremena raspada Sovjetskog Saveza. Od napada na Ukrajinu, Rusija je značajno povećala svoju sposobnost proizvodnje ključnih sustava naoružanja, stoji u najnovijoj analizi instituta Kiel. Posljednjih godina Rusija je povećala proizvodnju tenkova, oklopnih vozila, topničkih topova, protuzračnih sustava, dronova itd. Tijekom protekle dvije godine rusko gospodarstvo prešlo je u ratni režim i značajno proširilo mogućnosti svoje obrambene industrije.

Davor Dijanović

Naoružavanje Rusije

Prema procjenama njemačkih znanstvenika, Rusija je uspjela povećati proizvodnju u sljedećim postotcima: tenkovi – za 215 posto (od 123 do 387), oklopna vozila – za 141 posto (od 585. do 1409.), topnička oružja – za 149 posto (od 45 do 112), sustavi protuzračne obrane kratkog dometa – za 200 posto (od devet do 38), protuzračni sustavi srednjeg i velikog dometa – za 100 posto (od 6 do 12), bespilotne letjelice – za 475 posto (od 93 do 535).

Prema analitičarima, Moskva će – vjerojatno nakon 2026. – i dalje moći proizvoditi 350 modernih tenkova godišnje, čak i ako ne stvori dodatne proizvodne linije. Istraživači ukazuju na alarmantno visok proizvodni kapacitet Rusije, koja, prema autorima izvješća, može proizvesti ekvivalent cjelokupnom arsenalu Bundeswehra u šest mjeseci.

FOTO: EPA/Alexander Kazakov

I hrvatsko susjedstvo ima nekoliko kritičnih točaka

Zapadne zemlje posljednjih su desetljeća pogođene deindustrijalizacijom. Vojna proizvodnja teško može pratiti potrošnju oružja i streljiva u Ukrajini. Zbog toga se razmatraju i nastoje povećati proizvodni kapaciteti, no sve ide nedovoljno brzo. U situaciji sve snažnijeg naoružavanja svih strana, izostanka pregovora i direktnoga strateškog dijaloga, teško je očekivati bilo kakve mirovne inicijative.

Ova europska zemlja dosljedno podupire srpsku politiku na Balkanu: Ovo je šamar Hrvatskoj

Geopolitika i realizam na velika su vrata ponovno ušli u međunarodne odnose, a to podrazumijeva naoružavanje, borbu za teritorije i resurse, pa i nove ratove. Ukrajina je pritom samo jedna žarišna točka u sve rizičnijem svijetu u kojemu živimo. I hrvatsko susjedstvo ima nekoliko točaka koje u kratkom roku mogu eksplodirati. U takvim uvjetima jedini je logičan odgovor naoružavanje. Sigurnost i jest temeljna funkcija svake države.