(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Nadamo se da će zemlje srednjoistočne Europe naučiti lekciju iz primjera onih dijelova Europe koji već danas liče na Bliski istok

Pred šest godina, u jeku migrantske krize, migracije su mainstream političari i mediji tretirali isključivo kao "humanitarno pitanje". Identitetski i sigurnosni aspekti masovnih migracija afroazijskog stanovništva prema Europi nisu se smjeli propitivati.

21.11.2021. u 22:19
Ispiši članak

"Heretici" koji su tada kršili nametnuta pravila političke korektnosti zarađivali su kojekakve etikete, od toga da su ksenofobi, rasisti i fašisti pa nadalje. Tek su rijetki političari tada zauzeli stav protiv masovnih migracija, a dio je sigurnosnih stručnjaka upozoravao da su potaknute migracije moćno nekinetičko oružje.

Sekuritizirani fenomen

Međutim, migracije su, zapravo, već odavno  ušle u sferu sekuritiziranih fenomena. O isključivo humanitarnom aspektu govore još jedino ljudskopravaški udarnici. Sigurnosni stručnjak prof. dr. sc. Mirko Bilandžić u knjizi "Međunarodna sigurnost – prognoziranje ugroza" ističe:

"Migranti 'krše' fizičke i metaforičke granice država zbog čega automatski predstavljaju prijetnju budući da su njihove stvarne i krajnje namjere, barem inicijalno, nepoznanica. Migracije dugoročno mogu postati prijetnja socijalnoj koheziji i stabilnosti države domaćina. Pitanje integracije migranata u društva domaćinskih država, ili pak socijalne otuđenosti i ekskluzije nisu bez sigurnosnih posljedica. Ti procesi mogu rezultirati ili kriminogenim dimenzijama ili izravnim ugrožavanjem nacionalne sigurnosti. Migracije se smatraju i mogućim nasilnim političkim faktorom u državi domaćinu što može imati i negativne posljedice za odnose s matičnom državom migranata".

Promjena stava

Danas je posve jasno da je multikulturalizam mrtav. Samo u Francuskoj imamo gotovo 800 no-go zona, tj. šerijatskih geta, a njihov je broj sve veći i u Njemačkoj. U njih ni policija više ne može ući. Švedska je ipak možda i najveći multi-kulti eksperiment u današnjoj Europi. Stavovi koje je do jučer zauzimao jedino Viktor Orban danas su – upakirani u malo drugačije ambalaže - dio mainstreama. Francuski novinar židovskog porijekla (roditelji su mu doseljenici iz Alžira) Éric Zemmour na kritici migrantske politike francuskih vladajućih struktura nametnuo se kao mogući kandidat desnice na predsjedničkim izborima iduće godine.

Migrantsku krizu na granici Bjelorusije i Poljske, kao trenutno eskalirajuću, ne smatra se više samo humanitarnim pitanjem, nego se otvoreno govori o hibridnome ratu. Tzv. pushbackovi, iako protivni pravu EU-a, de facto su legalizirani. Granice se štite mnogo snažnije nego ranije.

Granica Poljske i Bjelorusije najbolji je primjer. Oko 20.000 pripadnika poljskih sigurnosnih službi iz redova policije, granične straže i vojske čuva granicu u blizini koje je oko 4.000 migranata kojima bjeloruske vlasti ne dopuštaju povratak u Minsk.

Na nasilje poljska policija odgovorila vodenim topovima

Poljska vlada nedavno je podijelila snimku iz koje se vidi kako migranti bacaju boce i cjepanice na graničnu ogradu i poljske vojnike te štapovima pokušavaju probiti graničnu ogradu. Jedan je policajac tom prilikom teško ozlijeđen predmetom bačenim preko granice te je u bolnici sa sumnjom na prijelom lubanje.

Poljske snage sigurnosti u jednom su trenutku upotrijebile vodene topove protiv migranata koji su bacali kamenje preko bjeloruske granice. Prema tvrdnjama poljskoga ministarstva obrane bjeloruske su vlasti dale migrantima zvučne granate da ih bace na poljske vojnike i graničare.

Poljske vlasti tvrde da su migrantsku krizu na granici s Bjelorusijom organizirale tajne službe u Moskvi i Minsku, što ovi demantiraju. Čelnik poljske stranke Pravo i Pravda Jaroslaw Kaczynski tvrdi da je na djelu hibridni rat s nepredvidivim neprijateljem. Pavel Latuška, bivši bjeloruski ministar kulture i dugogodišnji veleposlanik, koji je prošle godine raskinuo s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, u razgovoru za njemačke medije iznio je tvrdnju kako je organizacija kompletne umjetno stvorene krize dogovorena od strane tajnih službi u Minsku i Moskvi te kako se vodi pod imenom "Operacija brana".

Cilj je operacije ukidanje sankcija EU-a prema Bjelorusiji i veća financijska pomoć. I sam je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko implicirao kako Minsk pomaže migrantima da prijeđu granicu.

Neovisno o mogućim (geo)političkim sukobima Bjelorusije i Europe (slične je metode znala primjenjivati i Turska), mnogo je važnije da u Europi ipak dolazi do određene promjene stava prema masovnim migracijama. Dosadašnja dominantna politika bila je izravno suprotstavljena zdravome razumu, a ponajbolje je opisana u knjizi Douglasa Murraya "Čudna smrt Europe".

Multi-kulti eksperimenti su se u na području (sjevero)zapadne Europe pokazali promašenima, a Samuel Huntingon ispravno je multikulturalizam označio kao antizapadni projekt. Nadamo se da će zemlje srednjoistočne Europe naučiti lekciju iz primjera onih dijelova Europe koji već danas liče na Bliski istok. Samoiskustvena cijena bila bi previsoka.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.