LIBERALNA KAPITALISTICA

Nacionalni plan oporavka ortačkog kapitalizma bespovratnim sredstvima EU

Gotovo 50 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnog novca slit će se u hrvatski proračun u obliku solidarne pomoći Europske unije za lakše prebolijevanje posljedica korona krize. I narednih par godina. Do kraja ove godine svega 6,5 milijardi kuna avansa.

06.04.2021. u 08:12
Ispiši članak

Novac ćemo trošiti prema Nacionalnom planu oporavka koji je podigao buru i prije nego je predstavljen. Prvo se realni sektor digao na stražnje noge prigovarajući kao će sav novac otići javnom sektoru za ulaganje u infrastrukturu. Potom se, kao da živimo u lošem vicu, ispostavilo da se novac planira potrošiti na davno predviđene velike državne projekte koji su do sada više puta najavljivani i za koje je više puta neki novac namijenjen, ali nikad eto nisu realizirani pa za njih treba novi novac. U konačnici, da bi se potvrdio naš život u lošem vicu, izgleda da će se bespovratnim novcem za ekonomski oporavak od korona krize preplaćivati gradnja novih sudnica i centara za starije osobe te time poticati vjerojatno stranu građevinsku industriju.

Od Unijinih 50 milijardi kuna bespovratne pomoći napravljena je prvorazredna komunikacijska senzacija u kojoj vlast tvrdi da narodu donosi med i mlijeko, a kritičari plana da će realni gospodarski sektor ostati 'kruha gladan'.

Potrebe su neupitno veće od mogućnosti, jer tih 50 milijardi kuna za siromašnu demografski devastiranu zemlju i gospodarstvo s tragično lošom strukturom uopće nije puno. Riječ je otprilike o iznosu koji se svake godine ubere u proračun samo na osnovu poreza na dodanu vrijednost.

Smisao tog bespovratnog novca bi trebao biti njegovo ulaganje u neke osnove na kojima će se moći razvijati uspješnije gospodarstvo. U idealnom slučaju.

U tom idealnom slučaju ulaganje u “unaprjeđenje vodnog gospodarstva i ulaganje u gospodarenje otpadom” je izvrstan cilj, ali pod uvjetom da se za pet godina možemo pohvaliti kako možemo osigurati pitku vodu iz slavine od koje se po putu kroz cijevi ne izgubi više od polovice ulaznih kubika i da možemo pokazati kako se na otpadu zarađuje, a krade novac.

Nadalje, gradnja novih pravosudnih zgrada ne mora biti loš cilj, samo bi bilo dobro da one ne budu sagrađene po astronomskim cijenama zagrebačke žičare koja ne može dobiti uporabnu dozvolu zbog loše statike ili pak da ne budu sagrađene na razini kvalitete zagrebačke Muzičke akademije pa da se počnu raspadati već nekoliko godina kasnije i da režije za njih koštaju tri puta više od prosjeka jer je eto, riječ o arhitektonskoj umjetnosti. To sve konkretno znači da nije problem što se planira investirati u javnu infrastrukturu, problem je kako se planira investirati, tako da se za pet godina hvalimo rezultatom ili tako da istražujemo neku novu aferu o neobičnim putevima uloženog novca ili da pak gledamo kako se kroz poslove s državom čuvaju i brane ortačke silnice domaćeg kapitalizma.

Svašta je nabrojeno u Nacionalnom planu oporavka, nabrojeno je zapravo puno više nego što se može učiniti s 50 milijardi kuna.

Tako iznos od oko 2,5 milijardi kuna namijenjen jačanju otpornosti zdravstvenog sustava zvuči kao podsmijavanje u kontekstu vrištećih potreba zdravstva u kojem bolnicama limiti nisu dovoljni niti za plaće, veledrogerije blokiraju isporuku lijekova zbog dospjelog duga od 3,7 milijardi kuna, a liječnici čekaju da im se isplati odšteta zbog pogrešnog obračuna plaća na što će otići blizu dvije milijarde kuna. U planu nacionalnog oporavka stoji i 'unaprjeđenje sustava socijalne skrbi'.

Čitamo li te riječi šokirani tragičnom smrću djevojčice od dvije i pol godine, preminule od ozljeda koje joj je, sumnja se, šakama nanijela vlastita majka, a da nitko od nadležnih službi koje su djevojčicu mjesecima obilazile nije vidio tragove nasilja na njoj, zaista možemo samo progutati knedlu i zaključiti da planovi i stvarni život nisu nužno povezani jer je socijali i tržištu rada u što spada i povećanje adekvatnosti mirovina namijenjeno zajedno nešto više od dvije milijarde kuna. Izvjesno je da će se taj novac kroz prilagođene projekte i njihovo skupo administriranje na kraju sliti u pokrivanje tekućih troškova lošeg sustava. U konačnici treba naglasiti da će se 50 milijardi kuna bespovratne pomoći sliti u hrvatski proračun koji je do sada zbog pandemije i mjera protiv pandemije pretrpio 32 milijarde kuna štete, a javni je dug dosegao ponovno blizu 90 posto BDP-a. I nitko ne zna odakle će, osim iz novog duga, pokrivati svoje raskošne troškove ove jeseni.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.