Možemo li se okrenuti biznisima koje pandemija ne može zaustaviti?

Onog dana kada barem većina djece u osmom razredu osnovne škole ne bude imalo apsolutno nikakvih nedoumica u razumijevanju gornjeg paragrafa moći ćemo reći da smo napredovali u obrazovanju budućih generacija. 

Trebalo bi biti jednostavno. Baš kao što nam je danas jednostavno shvatiti što je to kronograf izmišljen prije 300 godina ili vodena turbina izumljena prije 200 godina ili što je to radio, medij koji i danas koristimo a prvi put je u privatne domove ušao prije stotinu godina.

Ukratko, na prvom satu informatike koja se u trećem razredu osnovne škole djeci nudi kao izborni predmet treba im prilagođeno njihovu uzrastu ispričati priču o jednorozima i onome što radi prva hrvatska kompanija jednorog. Pandemija koronavirusa posijala je plodno tlo za lakše razumijevanje. Nakon online nastave i za mnoge ubrzanog upoznavanja s WhatsApp-om i Viberom stručnom nastavnom kadru ne bi trebalo biti odviše teško djeci objasniti da je zahvaljujući toj danas najvrjednijoj hrvatskoj kompaniji u tehnološkom sektoru njihova komunikacija putem servisa za razmjenu poruka jednostavno bolja i kvalitetnija. Dapače, djeca će to sve razumjeti čak i prije nego mnogi odrasli ograničeni spoznajama prošlosti bez i jedne pukotine kroz koju bi nešto novo moglo doći.

Infobip će kupovati druge tvrtke iz SAD-a i Kine

Vodnjanski Infobip, kompanija sa stvarnim sjedištem u Londonu, čiji su osnivači prije desetljeća i pol pokrenuli proizvodnju vlastitog softvera, u narednom će razdoblju kupovati druge tvrtke na tržištu SAD-a i Kine. U tome će im pomoći 200 milijuna dolara investicije koju su dobili od One Equity Partnersa, fonda u kojem rade bivši hrvatski sportaši, danas investicijski menadžeri Ante Kušurin i Mario Ančić,  u fond je novac uložio Emil Tedeschi, ali i kako je objavio Jutarnji list i dva hrvatska mirovinska fonda Erste Plavi i PBZ Croatia Osiguranje. 

Zahvaljuje li Infobip svoju priliku dobrom lobiranju? Između ostalog – naravno da zahvaljuje. Ali kao kompanija vrijedna lobiranja. Još jedna lekcija za djecu u školi. Ono kad ih se poučava koja je razlika u tome što je 'ujakov kum preko gradonačelnika izlobirao Peri da grad kupi 100 tisuća njegovih stupića za nogostupe' pa je 'Pero kupio BMW-a' i kad su za ozbiljnu investiciju u software s kojim komunicira sedam milijardi strojeva u svijetu  lobirali hrvatski sportaši. Pa je Infobip kupio druge tvrtke (to bi trebala biti budućnost) i zaposlio još ljudi. 

Kompanija svoju investiciju mora opravdati. Cilj je – listanje dionica vodnjanskog Infobipa na burzi u New Yorku nakon čega bi bude li sve onako kako je zamišljeno svi trebali biti bogatiji, od osnivača Infobipa braće Silvija i Roberta Kutića te Izabela Jelinića, preko ulagača u One Equity Partners među kojima su i hrvatski mirovinski fondovi do hrvatskog društva u cjelini. 

^{FOTO: Filip Kos/PIXSELL}

Nikad ni jedan 'naš Pero' ni kad su stupići, a ni kad su vjetroelektrane u pitanju investiciju nisu morali opravdati. Suštinskim razlikama između poslovnog lobiranja s ciljem dobrobiti za mnoge i dogovornih poslovnih aranžmana s koristima za podobne također treba poučavati u školama. 

Biznisi koji nisu na udaru pandemije

Možemo li okrenuti biznisima koje pandemija ne može zaustaviti? I zašto inzistiram na da se o jednorozima poučava djecu u školi? A eto, zato što koliko god svijet bio globalan, svaki je poslovni uspjeh istovremeno i globalan i lokalan. Elon Musk sigurno neće graditi tehnološke kampove po Hrvatskoj. Infobip nakon vodnjanskog gradi i zagrebački. 

Izazov svake potencijalno velike kompanije koja dolazi s prostora na kojem je jedina ili jedna od rijetkih takvih je među težim poslovnim izazovima. Svojevrsni 'dug' razvoju društva iz kojeg su potekle je veći nego u kompanija koje nastaju recimo u Silicijskoj dolini ili u Pekingu jer tamo ih nastaje i odrasta puno pa im je na neki način i lakše. 

Iako Infobip jest senzacija mentalitet globalnog uspjeha nama na ovim prostorima nije stran. Pliva je Hrvatsku uvrstila na listu malobrojnih zemalja  čiji su znanstvenici došli do otkrića originalnih antibiotika. Gotovo tri desetljeća rasipanja novca u maniri 'pijanih milijardera' uz spektakularno listanje dionica Plive na londonskoj burzi u vremenu u kojem je trebalo u svijetu reklamirati Hrvatsku kao zemlju pametnih i vrijednih ljudi i u kojem je potencijal njezina gospodarstva bio veći nego danas već je povijesno svjedočanstvo u usponu i padu nekadašnje Plive. 

Infobip je Hrvatsku uvrstio na listu država iz kojih potječe kompanija jednorog, a takvih također nije puno. Jednorog? Moderni naziv star sedam godina za staru stvar. Staru stvar? Jednostavno je. Kompaniju čija je vrijednost veća od milijarde eura s ogromnim ali ne i sigurnim potencijalom da to bude puno, puno, puno više. Neki su već počeli uspoređivati Infobip i Inu tvrdeći kako je stvarna vrijednost Infobipa možda i blizu vrijednosti Ine. Odvije li se budućnost u smjeru koji će potvrditi tu tezu stvorit ćemo još jednu lekciju za osnovnoškolce. Ona kaže – dok jedni oplakuju proliveno mlijeko (Ina) drugi su izmislili sasvim novo piće (Infobip). Budite ovi drugi.