BURZORAMA

Može li se Hrvatska pošta, koja je krenula u akvizicije, privatizirati javnom ponudom

"Confusion de confusiones" naslov je prve knjige o burzi koja je objavljena 1688., autora Jose de la Vege, španjolsko-židovskog trgovca, pjesnika i filantropa koji je živio u Amsterdamu. Kako je moderna burza nastala u tom dijelu svijeta, a i prva moderna multinacionalna  kompanija "Istočnoindijska kompanija" 1602. , iskustva  opisana u tom djelu primjenjiva su i danas.

25.02.2019. u 15:14
Ispiši članak

Naime, veliki dio burzovnog poslovanja temelji se na psihologiji ulagača. A psihologija mase je proizvod velikog broja faktora definiranih sociologijom pojedinog društva. Kod nas uvijek aktualna tema reforme školskog sustava ,nažalost jako malo polaže pažnje razvoju sposobnosti  naše djece da se snađu u post-industrijskom društvu 4.0 koje se temelji na uslugama.

Godina u znaku 'PAUL' kompanija

Ekonomija dijeljenja i cirkularna ekonomija su već duboko  u pozornosti  javnosti i velika većina novih tržišnih lidera dolazi iz tih novokreirajućih sektora. Najave su da bi 2019. mogla biti jedna od najuzbudljivijih godina što se tiče inicijalnih javnih ponuda (IPO), a već se ističu četiri tzv "PAUL" kompanije (Pinterest, Airbnb, Uber, Lyft) koje će prodrmati temelje ekonomskog kapitalističkog sustava. Sam Uber je dosad već dobio oko 20 milijardi USD ulaganja kroz direktne investicije VC fondova, a trenutačna razmatranja se kreću oko toga da će IPO biti težak oko 20 milijardi USD dok bi se tržišna kapitalizacija kretala oko 120 milijardi USD. Pasionirani gledatelj Bloomberg TV-a, najrelevantnijeg izvora poslovnih informacija, lako primjeti da se većina njihovog  programa temelji na praćenju i analizi takvih kompanija . Uskoro se očekuje i listanje e-sport kompanije Super league gaming koja probija led za sljedeće iskorake još većih igrača. U budućnosti će tržište esporta prestići vrijednosti sportskog sektora, kao što je tržište videoigrica postalo vrednije od filmskog i glazbenog biznisa zajedno.

Ulagači kao da ignoriraju Ericsson NT

Na domaćem terenu  prošli tjedan je bio u znaku   objava godišnjih rezultata kompanija, pa su tako iz Ericsson NT objavili veću dobit i porast prihoda. Dionica je porasla šest posto, na 1060 kuna. Nažalost zadnjih godina  stabilna poslovanja i sa redovnom dividendom ne privlače pažnju šireg kruga ulagača, mada su svi mirovinski obvezni fondovi veći dioničari (izuzev najvećeg AZ fonda?) pa je tako i trgovanje skromnih volumena. Šteta jer je upravo Ericsson, inače simbol burzovnog procvata 2000'-ih kad je iz udruge dioniačara ERNT izrasla respektibilna masa burzovnih investitora koji su kasnije dominirali na Zagrebačkoj burzi.

Hrvatska pošta zadnjih godina aktivnije radi na proširenju ponude usluga i praćenju trendova kako poštanski biznis funkcionira u EU, pa smo tako nedavno saznali da su zainteresirani i za kupnju Tiska, jedne od lošijih kompanija iz sustava Agrokor. Koliko se neslužbeno doznaje zainteresirani su za veleprodajni segment, distribuciju  i Tisak mediju, dok bi BAT preuzeo maloprodajni dio.

Pošta koja ima  kapilirano raširenu mrežu ureda i poslovnica očigledno treba još dodatnih proizvoda i usluga kako bi profitabilnost bila što veća. Možda je jedan od pravaca razvoja ono što imamo s Deutsche Postom koji je preko vlasništva nad DHL-om jedan od svjetskih  lidera u tom segmentu. Inače, Deutsche Post u potpunosti je privatiziran, pa je samo 20 posto dionica u vlasništvu državne banke KfW, dok je ostatak u free floatu na Frankfurtskoj burzi. Proteklih tjedana se u tom kontektstu spominjalo i potencijalno zanimanje mirovinskih fondova za kupnju udjela u Hrvatskoj pošti, pa bi bilo zanimljivo da kroz HP dobijemo jedan masovniji IPO koji bi bio ponuđen i građanima. Također se odgađa i nastavak privatizacije Hrvatske poštanske banke, u kojoj Hrvatska pošta  ima udjel od 12 posto. Državni portfelj u HPB-u čini oko 70 posto, a najveća preostala državna banka je proteklih dana dovršila akviziciju imovine Jadranske banke od DAB-a i tako dodatno proširila svoju retail mrežu na Jadranu.

Dionica HPB-a inače je u priličnoj hibernaciji i zadnja 52 tjedna se trguje u rasponu od 420 do 550 kuna uz skromne volumene, iako je BV (knjigovodstvena vrijednost) oko 1000 kuna. Jedna od većih prepreka za uključivanje manjih investitora nazad na tržište je visoka cijena pojedinačno po dionici. Poznato je da tzv. penny stocks ili niske cijene po dionici privlače male ulagače, a time i daju dodatnu likvidnost tržištu pa bi jedna od mjera koja bi dala impuls ZSE bila i akcija da što više izdavatelja provede stock split (podjelu dionice na manje nominale). Nažalost, danas u tom segmentu imamo samo dionice koje su ili prošle predstečajnu nagodbu ili posluju u poslovnim teškoćama, pa su više zanimljive špekulantima nego dugoročnim ulagačima. Primjerice Optima telekom, iako je stabilizirao poslovanje u privremenom okrilju HT-a, cijena dionice se kreće oko 1,50 kuna po dionici  i čeka se neka buduća prodaja strateškom parteneru iz telekom branše.

Dobri rezultati Atlantica i AD Plastika

Atlantic grupa je također objavila optimistične poslovne rezultate s porastom prihoda i dobiti, mada  i dalje dobit na razini grupe ne odskače od prosjeka zadnjih godina jer imaju i dalje relativno visoku zaduženost od oko 2,5 milijardi kuna. Dionica Atlantica se kreće oko 1200 kuna tako da je tržišna kapitalizacija na razini četiri milijarde kuna. Prošlogodišnja dividenda je bila 20 kuna po dionici, pa se može očekivati da će ove godine biti  sličan iznos.

AD Plastik je objavio odlične poslovne rezultate, ali dionica je očigledno imala ta očekivanja uračunata u cijenu pa smo imali laganu stagnaciju cijene uz povećanje prometa. Trenutačna cijena od 174 kuna daje nisku tržišnu kapitalizaciju od 730 milijuna kuna pa su svi pokazatelji jako pozitivni i za očekivati je da i dividenda bude na razini od pet posto od cijene dionice. Inače AD Plastik  je jedna od dionica s najvećim free floatom dionica na tržištu, s obzirom da najveći pojedinačni dioničar ima svega 30 posto  i postoji nekoliko dugoročnih  institucionalnih investitora  koji vjeruju da je automobilska  industrija u pozitivnom ciklusu. Oni su u prošlosti bili dosta ranjivi na konjukturu, ali su uspjeli diverzificirati kupce i proširiti proizvodnju. Doista perjanica domaće industrije kojima bi trebalo posvetiti pažnju u nacionalnoj industrijskog strategiji kako bi oko sebe mogli okupiti cijeli klaster automobilske industrije. S obzirom na lanjsku akviziciju u Mađarskoj,  kompanije Tisza automotive koja ima prihode na razini od oko 20 milijuna eura,  ali i suradnju sa Suzuki i VW grupacijom, za očekivati je daljnji pozitivan trend AD Plastika.

Konačno su potpisani i ugovori oko kupnje dionica Hotela Maestral (HMST), posljednjeg velikog hotelskog poduzeća u vlasništvu države, koje je preuzela grupacija okupljena oko bivšeg vlasnika kladionica Supersport Danka Ćorića. Supersport je, inače, i sam  lani prodan češkoj grupaciji (SAZKA Group) koja vodi, među ostalim, i  Češku lutriju. Za očekivati je da će novi vlasnik 68 posto dionica HMST uložiti u obnovu i dizanje kvalitete smještaja, jer inače već  u svojoj grupaciji ima dva hotela koji koriste ime franšize Hiltona. Cijena dionice je bila 418 kuna u petak i očekuje se javna ponuda za preuzimanje ostatka dionica.

 

*Autor je broker i investicijski savjetnik.

Autor posjeduje dionice Zagrebačke burze. Članak nije nagovor na kupnju ili prodaju. Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.