LIBERALNA KAPITALISTICA

Može li psihologija jedne maske spasiti ekonomiju?

Ima tome već mjesec dana otkako smo se uz povremene izlete u trgovinu i kraća istrčavanja na svježi zrak uglavnom zatvorili u stanove, sretnici u kuće s vrtovima, a mnogi su "nesretnici" koji nemaju mogućnost rada od kuće navukli maske i rukavice i tamo gdje je to moguće stali iza pleksiglasa kako bi bili što sigurniji u obavljanju svakodnevnog posla.

14.04.2020. u 07:11
Ispiši članak

U karanteni smo dočekali proljeće. Proslavili Uskrs. Ispekli smo i skuhali sve što znamo. Svladali smo vještine čišćenja i dezinfekcije za koje smo mislili da nam nikada neće trebati. Oni koji su prikovani u svojim domovima iz kojih i rade pomalo čak i zavide onima koji idu na posao. Ili?

Karantena i sama postaje zdravstveni izazov i uzročnik brojnih problema.

Filtrirati vijesti na one zaista važne ipak nije lako. Jedan od mehanizama za preživljavanje je blokada primitka loših vijesti. Što dulje karantena traje to su nam potrebnije – dobre vijesti.

"Povratak u normalu" i definiranje "novog normalnog" postalo je karantenska mentalna vježba.

Glasovi koji traže slobodu kretanja, slobodu rada, slobodu proizvodnje i trgovine postajat će, što se primičemo ljetu, sve glasniji. Bez obzira na to što od turističke sezone ne treba imati velika očekivanja.

"Nema normale", reći će naš znanstvenik Ivan Đikić, "nema normale do kraja godine". U Švedskoj je svakodnevni život normalniji nego drugdje. Zdravstvene posljedice nisu puno strašnije nego drugdje. Može li nas ipak spasiti imunitet krda?

Doktorica Alemka Markotić u svojem će smirenom stilu reći da se na to ne može odgovoriti jer se još uvijek ne zna hoće li se korona virus ponašati poput gripe ili poput ospica. To znači da se ne zna hoće li se cjepivo kad ga jednom izume primjenjivati kao ono protiv gripe jednom na godinu ili kao ono za ospice (dva puta u životu) ili nekako drugačije. U prilog toj tezi u Južnoj Koreji bilježe više od stotinu slučajeva ponovne zaraze korona virusom kod ljudi koji su bolest navodno preboljeli.

Ljudska vrsta je na neki način preuzela ulogu zamorca u istraživačkom laboratoriju.

Slom i strukturni ekonomski lom, globalna ekonomska propast i dugogodišnja recesija prijete iz gotovo svih naslova.

U prvom valu susreta s korona virusom najviše smo pažnje posvećivali zdravstvenom sustavu i brizi o tome da se od virusa sačuvamo. Što vrijeme dalje odmiče sve više ćemo se pitati – što ćemo na jesen jesti ako nastavimo s obustavom svega?

Jedno je zajedničko svim raspravama na temu povratka u normalu. Maska! Njemačka Akademija znanosti Leopoldina zabrinuta za psihičko i fizičko stanje građana u karanteni u nizu preporuka koje su dali za povratak u normalu ističe da bi svi trebali nositi – maske. U tamošnjem obrazovnom sustavu djeca nakon četvrtog razreda osnovne škole upisuju iduću razinu obrazovanja pa bi, kako predlaže njemačka Akademija, četvrtaše trebalo vratiti u školske klupe tako da ih nikad ne bude više od 15 u učionici, da se prioritet stavi na učenje matematike i njemačkog jezika te da naravno svi nose – maske.

Korisne su, kažu u slučajevima kada u zatvorenim prostorima nije moguće održavati dva metra razmaka. Služe, sve je glasnija poruka – smanjivanju rizika. Domaći znanstvenik Gordan Lauc na svome profilu na Facebooku s jedne strane objašnjava kako namirnice iz trgovine neko vrijeme drži "u karanteni" da budu sigurne, ali isto tako vraća u redovni poslovni ritam svoj Genos uz obvezno nošenje – maski.

Dodajmo tome i rukavice za svaku sigurnost. O maskicama svih vrsta i oblika, boja i materijala raspravlja se gotovo jednako kao o tome hoćemo li se sutra zaraziti korona virusom ili za nekoliko mjeseci umirati od gladi zbog skrivanja od virusa.

Ako nosimo masku i rukavice te držimo razmak od dva metra možemo li se vratiti u normalu? Ekonomija, koliko god netko od te discipline htio napraviti osmo svjetsko čudo, počiva između ostalog i na psihologiji. Ako mi zaista počnemo vjerovati da nas maska i rukavice ozbiljno štite od zaraze korona virusom, tada se naoružani tom preventivom možemo vraćati u normalu, pa tako i ekonomiju možemo vratiti u normalu?

Ići ćemo na koncerte i konferencije s maskama i rukavicama? Djeca će tako opremljena sjediti u učionicama? S najnovijim modelom svilene maske kupovat ćemo po shopping centrima dok se ne nađe cjepivo? Nastavite niz...

Maska je dobar pokušaj za ulijevanje povjerenja među ljudima kako je sigurno vraćati se u normalu, dok istovremeno sa svih komunikacijskih kanala i dalje vrišti poruka – ostani doma. No, koliko taj pokušaj može biti uspješan?

U Njemačkoj raspravljaju o povratku društvenog života uz optimalnu zaštitu zdravlja. Ako povjerujemo da nas maska štiti – hoćemo li biti hrabriji u povratku u normalu?

A mi? Mi raspravljamo o misama održanima u doba karantene. Svatko u svojem dometu. Valjda.

 

 


 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.