Može li Kovač naštetiti Grabar-Kitarović kandidaturom za predsjednika HDZ-a ili joj može naštetiti Plenković stilom vladanja?

To je njen protukandidat Ivo Josipović izrazio sloganom ''ima sliku, a nema tona''. Danas i prije nego što je Kolinda Grabar- Kitarović najavila svoju formalnu kandidaturu, napadi, uvrede i podmetanja još su žešći, vulgarniji i sramotniji. Kada je u prvoj kampanji progovorila i govorila i kako je sve više govorila, sve više je bilo jasno da ona zna, hoće i može. Njen govor nakon prvog kruga izbora spada u bisere političkog i državničkog govorništva i njime je faktično dobila drugi krug izbora.

Kao predsjednica radila je u vrlo složenim prilikama kada su se za njenog prvog mandata promijenile tri vlade RH! Ali, ne samo da je bila bez iskrene podrške Vlada, nego je sukcesivno nastavljena negativna kampanja protiv nje u svakoj prigodi. Međutim, usprkos tome, ona je u svom prvom mandatu napravila izuzetno mnogo za svoju i našu hrvatsku domovinu. Činjenica koja se ne može osporiti jest da je među najpopularnijim političarima u svijetu, da je postala simbol digniteta hrvatskog naroda i države, da je uspostavila, ne samo sjajne državničke, nego i prijateljske odnose s najmoćnijim državnicima svijeta, da je postala predsjednica najuglednijih žena u UN-u nakon njenog fantastičnog govora u UN-u.

Ipak njen je najveći uspjeh što je s poljskim predsjednikom, koji joj je nedavno javno poljubio ruku, inicirala ujedinjenje 12 država članica EU srednje i istočne Europe, poznate pod imenom Tri mora i na taj način pozicionirala Hrvatsku kao srednjoeuropsku državu, nasuprot nastojanja nekih da Hrvatska zauvijek ostane na Balkanu u nekim novim jugoslavenskim asocijacijama. To je razlog što su sadašnji napadi i uvrede još žešći nego prije, jer titoisti, neokomunisti, Jugoslaveni i anacionalni Hrvati, u predsjednici vide glavnog protivnika njihovoj besmrtnoj ideji o nekom novom balkanskom konfederalizmu.

Posjećujući u svijetu naše iseljenike obranila ih je od lažnih optužbi da su ustaše. Prva je ukazala na prijetnje ekstremnog islamskog fundamentalizma, zbog čega je bila razapeta i izvrijeđana na najvulgarniji način. Prva se suprotstavila nekontroliranim migracijama svojom sintagmom ''ručne kočnice'' Angeli Merkel i njenoj pogrešnoj politici.

Postala je prava narodna predsjednica, obišla je svaki kutak hrvatske domovine, osobno se susrećući oči u oči sa stotinama tisuća Hrvatica i Hrvata, kao i predstavnika svih nacionalnih manjina. Tuđmanov Pantovčak i Predsjedničke dvore pretvorila je u kultno nacionalno središte susreta svih državljana Republike Hrvatske. Da se radi o narodnoj predsjednici dokazuje i činjenica da joj je osobno pisalo više od 12.000 građana, a i činjenica da je nedodirljivo vodeća sa 760.000 pratitelja na FB profilu. Znakovito je da je od ukupnog broja njenih simpatizera na FB profilu oko 30 posto stranih državljana, što sve govori o njezinom ugledu u međunarodnoj zajednici.

U kockastom hrvatskom dresu postala je ne samo simbol prepoznavanja Hrvatske, nego je postala i svjetska politička mega- zvijezda. Trebalo bi puno vremena i prostora kako bismo samo nabrojali ono dobro što je učinila za svoj hrvatski narod. U cjelini, bila je vjerna, a i danas je vjerna i dosljedna nasljednica Tuđmanove vizionarske politike.

Zato, po mom mišljenju svi napadi, uvrede i omalovažavanje, podmetanja i laži, neće pokolebati hrvatski narod da je ponovno izabere za svoju, narodnu predsjednicu. Iako ne mislim da joj se sa svom prljavštinom i uvredama može naštetiti, ipak je radi morala i ljudskog dostojanstva potrebno osuditi takvu prljavu kampanju, osobito onu koja dolazi s tzv. domoljubne pozornice.

Navest ću nekoliko primjera. Čitala je kao što to rade i najveći svjetski državnici djeci s posebnim potrebama bajku ''Pipi duga čarapa'' i ta njena humana gesta najavljena je ironično kao, ''e sada slušajte pravi državnički govor'' Kolinde Grabar- Kitarović, kako bi je ismijali i javno osramotili. Prešućeno je da je tu istu priču svojevremeno čitao i drugi kandidat Miroslav Škoro i to nije prikazano kao Škorin ''državnički'' govor.

Doista je tužno gledati da najžešći propagandistički napadi na predsjednicu Kolindu Grabar- Kitarović dolaze od ljudi vrlo upitnog moralnog i etičkog integriteta, od ljudi koji se hrvatskoj javnosti predstavljaju kao moralne vertikale i kreatori budućnosti na kršćansko- demokratskom političkom spektru, od ljudi koji se predstavljaju neupitnim domoljubima, a zapravo su svojim agresivnim agitpropom učinili sve da je demokršćanski- politički spektar u Hrvatskoj danas razbijen i podijeljen više nego ikada prije. Čini se da ti pojedinci i samozvani medijski magovi zapravo ne žele nikakve promjene u Hrvatskoj i da im najviše odgovara stanje konflikta i kaosa u kojemu lakše ostvaruju svoje osobne partikularne interese.

Predsjedničin sjajan uspjeh tijekom državničkog posjeta prijateljskom Izraelu potpuno je marginaliziran. Prešućena je i činjenica da je naša predsjednica na svečani koktel kod predsjednika Rivllina pozvala kao svoje goste uglednu povjesničarku, Esther Gitman i njenog supruga Israela Gitmana.

Prešućena je činjenica da je tom prigodom predsjedniku Izraela Rivllinu poklonila knjigu o našem blaženiku Alojziju Stepincu, autorice Židovke Esther Gitman kako bi ga još jednom znakovito podsjetila na Stepinca kao legitimnog kandidata za dobivanje titule ''Pravednika među narodima''!

Prešućena je činjenica da je zbog te geste Efraim Zurroff u Beogradu dobio slom živaca i zaprijetio da će sjekirom sasjeći spomen-ploču Alojziju Stepincu u Jeruzalemu. Konačno, prešućena je i činjenica da je predsjednica u sklopu gospodarskih pitanja ozbiljno razgovarala s izraelskom stranom o njihovom ulaganju u veliku tvornicu streljiva u Hrvatskoj.

Može li se posjet predsjednice Kolinde Grabar- Kitarović Izraelu uopće usporediti s posjetom Izraelu predsjednika Ive Josipovića, kada je pred očima cijelog svijeta optužio Hrvatsku da ima ''ustašku guju u njedrima''? Naravno, ne može! A danas hrvatsku predsjednicu razapinju kao najobičniju veleizdajnicu hrvatskih nacionalnih interesa izmišljenim floskulama bez ijednog validnog argumenta!

Kako bi se izbrisao taj državnički uspjeh predsjednice Kolinde Grabar- Kitarović i kako bi se njen uspjeh pretvorio u neuspjeh na temelju lažnih vijesti Jeruzalem posta, predsjednica je doživjela nezapamćene napade i uvrede, posebno od muslimanskog vodstva BiH i Željka Komšića koji navodno zastupa hrvatske interese u predsjedništvu BiH. Zastrašujuće je što baš nitko ni iz HDZ-a, niti iz vrha hrvatskih vlasti nije zaštitio našu predsjednicu. Pisalo se o izmišljenoj i lažnoj aferi na temelju lažne vijesti Jeruzalem posta, a hrvatska javnost nije obaviještena o tome da je njen državnički posjet Izraelu bio jedan od najuspješnijih državničkih posjeta u povijesti hrvatske diplomacije iz razloga što je Izrael istovremeno strateški partner Hrvatske, ali i strateški partner Trumpovog SAD-a. Čini se da upravo ta činjenica koja Hrvatsku pozicionira uz bok najutjecajnijih zemalja svijeta dodatno proizvodi neviđeni agitprop protiv predsjednice Kolinde Grabar- Kitarović.

Kolinda Grabar- Kitarović nikada nije bila u SKH-u, nikada nije radila za UDBA-u, čistih je ruku glede korupcije u ovom moru korupcije koja se pred našim očima valja javnim prostorom, čiste je imovinske kartice praktična je vjernica, obiteljska osoba, majka i žena, jednom riječju, moralna vertikala koja se ponosi svojom obitelji i svojom domovinom Hrvatskom. Zajedno sa svojom obitelji i dalje podnosi teške napade, klevete, ismijavanje i čini mi se, kada bismo živjeli u srednjem vijeku, odavno bismo je javno spalili na Trgu svetog Marka, na Trgu na kojemu je svečano položila svoju prvu prisegu.

Poticatelji ''hrvatskog jala'', oni koji će vam u Hrvatskoj oprostiti sve osim uspjeha, umjesto da joj čestitaju što je sjajno odgojila svoju djecu, što je njena kćer na međunarodnom natječaju uz samo još jednu Hrvaticu primljena na prestižni Harvard, oni je još više blate i optužuju.

Zadnjih dana svjedoci smo nekih nemilih pojava u HDZ-u koje mogu objektivno naštetiti Kolindi Grabar-Kitarović kao kandidatkinji HDZ-a. Na žalost, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković napravio je nerazumljivu i ogromnu političku pogrešku kada je za Miru Kovača, koji je od kako zna za sebe bio uz Tuđmana, koji je za HDZ učinio jako puno, koji je bio veleposlanik u Njemačkoj, ministar vanjskih poslova u Karamarkovoj Vladi, koji je danas zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Odbora za vanjsku politiku, rekao da je irelevantan i da ima utjecaj u HDZ-u kao jedan običan Finac u Finskoj. O Fincima je na sličan način svojevremeno govorio i Zoran Milanović. Miro Kovač je, osim svoje najavljene kandidature za predsjednika HDZ-a, jasno je izrazio ne samo svoje demokratsko stajalište nego i stajalište velikog broja članstva da je koalicija HDZ-a s Pupovcem štetna za Hrvatski i HDZ. To je i zaključak HVIDR-e brojnih braniteljskih udruga i mnogobrojnih dobronamjernih kritičara i uglednih analitičara, kao i mnogobrojnih uglednih članova HDZ-a.

Miri Kovaču je zamjereno što je najavio svoju kandidaturu na stranačkim izborima u HDZ-u za predsjednika stranke. On je to već i ranije vrlo jasno komunicirao tako da je u pravu predsjednik izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović Ivan Anušić da Kovačeva kandidatura za predsjednik stranke nema nikakve veze s predsjedničkim izborima niti može naštetiti predsjedničkoj kandidatkinji HDZ-a Kolindi Grabar-Kitarović. Zato mi je potpuno nerazumljivo zašto vrh HDZ-a pa čak i Milijan Brkić poziva na red Miru Kovača što se usudio reći da ima ambicija kandidirati se za predsjednika HDZ-a. Na žalost takvo ponašanje HDZ-a-mnogi će građani i birači shvatiti kao suspenziju demokracije i uvođenje autokracije što svakako neće koristi u predsjedničkoj kampanji Kolinde Grabar-Kitarović nego će joj izravno nanosi štetu.

Brojni su pokazatelji i indicije da napadi na Kolindu Grabar-Kitarović nisu slučajni i da imaju za cilj na kraju dovesti do izbora Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske i onda nakon parlamentarnih izbora napraviti formalnu veliku koaliciju HDZ-SDP radi navodne stabilnosti Hrvatske, a zapravo radi čuvanja stečenih političkih pozicija kojih se nitko ne želi olako odreći.