DRŽAVNI VRH I POVIJEST NESPOSOBNOSTI
Možda bi Putin umjesto medvjeda, trebao razmisliti da zajaše Milanovića
Nije dugo trajalo primirje između Pantovčaka i Banskih dvora, ako je ono ikada postojalo, no predsjednik Zoran Milanović je, na čuđenje svih, nakon pada drona u Zagrebu, zaista slao pomirljive tonove i kako bi se reklo, "stao na loptu", kad se već njegova omiljena meta, Mario Banožić, pokazao nepredvidljivim.
Stvarno smo se nagledali svakojakih tragedija i kriza u ove dvije godine. Svaki novi događaj ponovno je slao poruku da ništa nije nemoguće. Nakon epidemije, potresa, stigao je i rat, a onda nešto nevjerojatno - letjelica sovjetske proizvodnje srušila se usred Zagreba.
Ako je Milanović u nečemu bio u pravu, nakon svog neočekivanog poteza zbog preleta francuskih Rafalea nad hrvatskim nebom u stilu "mene nitko nije ništa pitao i ja nisam ništa potpisao", iako nitko to ni nije trebao napraviti, to je sročio u komentaru na istragu o padu letjelice, na sebi svojstven način: "Laprdaju kao na Dolcu".
Letjelica još nije bila ni izvučena iz zemlje pored Studentskog doma na Jarunu, a već su se nizale teorije o tome čija je i zašto je, čime se povjerljiva domena nacionalne sigurnosti doslovno cijeloj javnosti pružila kao na dlanu. Zar zaista o tako osjetljivoj stvari možemo "laprdati" kao na placu?
Formulacija "javnost ima pravo znati" se ne bi trebala odnositi na to da tu istu javnost bombardiramo neprovjerenim informacijama, poluinformacijama i teorijama. Je li bilo teško reći odmah na početku "da, ovo je ozbiljan incident, nije se trebalo dogoditi, ali podigli smo vojnu pripravnost na najviši nivo", "traje istraga", "konzultiramo se s našim partnerima u NATO-u"?
Umjesto toga, ministar obrane je iznio otvoreno sve detalje leta drona i unatoč tome što se iz toga dalo iščitati da je NATO "zaspao", poručio: "Ovaj događaj nije bio prijetnja za Republiku Hrvatsku i nema mjesta strahu", iako je na toj istoj konferenciji za medije načelnih Oružanih snaga HV-a Robert Hranj istaknuo kako se radi o prilično ozbiljnom incidentu. Pa čak je i premijer Andrej Plenković morao biti taj koji je stvari stavio na svoje mjesto: "Ovo je bila čista i jasna prijetnja, nije se dobro reagiralo".
Nakon toga - šok. Na letjelici je pronađena aviobomba. Možda je, pitaju se svi, ovaj događaj ipak bio prijetnja za Hrvatsku? Premijeru Andreju Plenkoviću nije bilo druge nego da nastavi Banožićevim stopama i potvrdi da je riječ o bombi, na isti način na koji je nakon Banožićevih pomirljivih tonova morao reći da ipak nije sve u redu. Svima sada pada mrak na oči, panika se diže, a naša Vlada još jednom pokazuje sve svoje sposobnosti komuniciranja u kriznim situacijama.
A onda slijedi šamar od Jensa Stoltenberga, istog onog kojeg je u ovom igrokazu predsjednik Milanović nazvao "tehničkim osobljem" koji "nema pojma što se događa".
Taj isti Stoltenberg, koji je na čelu najvećeg vojnog saveza čije približavanje Rusiji, Vladimir Putin okrivljuje za pokretanje "vojne akcije" na području Ukrajine, nije dobro informiran ni po Plenkoviću.
Naime, Stoltenberg je, govoreći o padu letjelice u Zagrebu u utorak izjavio: "Istražujemo incident vezano uz dron koji je pao u Hrvatskoj. Koliko sad znamo, to nije bio napad. Reagirat ćemo ako bude potrebno, a moramo imati i komunikaciju s Rusima da se incidenti ne pretvore u opasne situacije. Zato pojačavamo svoju prisutnost".
"Ne znam, nije mi to poznato, ne znam uopće zašto je glavni tajnik NATO-a danas odgovarao na pitanja ako nije imao posljednju informaciju. Možda je njegova informacija ostala od nekog brifinga od prije nekoliko dana. Želimo da suradnja s NATO-om po ovom pitanju ostane transparentna. Mi ćemo ih obavijestiti što smo saznali i što smo poduzeli i što ćemo još poduzeti", komentirao je Plenković.
Ta ista javnost, koja sada vjerojatno više ne zna što bi mislila o cijeloj situaciji s padom letjelice, izrađuje razno razne meme-e i ismijava se s državnim vrhom.
Ipak, vratimo se još malo na transparentnost. Da nisu curile informacije, ova silna blamaža u komunikaciji ne bi se ni dogodila. Vlada bi imala vremena sa svojim partnerima u NATO-u dogovoriti zajedničko djelovanje i uopće vidjeti je li se stvarno dogodio propust u komuniciranju između zemalja članica i ako je, koji su uzroci - ako nije, onda se letjelica, kako je i rekao sam Stoltenberg, nije smatrala prijetnjom, i onda paranoje ne bi ni bilo.
Ili, kako je Milanović lijepo primijetio, "Čudi me da to komentira šef NATO-a i negira Plenkovića. Kako bi bilo super da je Plenković šutio i da je čekao rezultat istrage".
Ali opet, da je pala na Studentski dom, što je Plenković dobro ocijenio, cijela situacija ne bi bila tako olako shvaćena od NATO-a. Ili, kako su već mnogi izašli s tom tezom u javnosti, da je letjelica pala u Berlin, Beč ili ne daj Bože u Pariz, bi li reakcija bila ista?
I opet se tu vraćamo na raspravu o poziciji moći pojedinih zemalja i pitanje gdje je na globalnoj karti Hrvatska? Odgovor je stigao odmah iz Francuske - zaštitit ćemo vas pa u teatralnom tonu Plenković u utorak na presici objavljuje da će svaki tren preletjeti avioni iznad Zagreba, ili kako bi Milanović rekao, "to je seljačko ponašanje".
Ipak, Milanovićev ego Milanoviću predsjedniku ne dopušta da kritizira bez da sam ispadne smiješan - u cijeloj priči oko preleta aviona, njega nitko ništa nije pitao pa je počeo gristi.
Uzavrle su društvene mreže i vrli komentatori ispod tekstova o tome kako je predsjednik najstrože zabranio prelete vojnih zrakoplova iznad Zagreba i svih drugih gradova u Hrvatskoj". Na sve što smo se nagledali i naslušali od četvrtka, a uključuje i dio o tome kako nismo u protuzračnu obranu ulagali desetljeća, sada se na cijelu priču oko letjelice i aviobombe sporno našlo i to što su naši partneri iz NATO-a rekli "da, čuvat ćemo vas".
Tako je naš državni vrh ispisao još jednu stranicu povijesti nesposobnosti da i jedan značajan događaj u zemlji prođe bez omalovažavanja, ismijavanja i dodatnog narušavanja povjerenja građana u institucije i one koji predstavljaju institucije.
Svojim stavom, Milanović je još jednom poručio NATO-u da nije dobrodošao u Hrvatsku ("Dok god sam predsjednik Hrvatske, ja sam zato da se NATO više ne širi", "NATO ugrožava i Hrvatsku jer jedan dan će netko reći da i mi moramo tamo (u Ukrajini, op.a.) ratovati, "NATO je došao dovoljno na istok Europe, cijeli život to gledam, cijeli svoj prokleti život, dosta je" i zadnje "Ne želim da se Hrvatska u te stvari (u rat u Ukrajini) miješa više nego što treba i više nego to je za nju dobro i sigurno") i to na taj način da se jedino može iščitati da je ovaj put razlog njegovoj rekaciji njegova taština, a ne, kao što se moglo iz drugih primjera iščitati, da mu je politika Vladimira Putina na neki uvrnuti način draga.
Slično se dogodilo poprilično nedavno kada je Plenković izjavio da je zbog rata u Ukrajini vojna spremnost Hrvatske podignuta na višu razinu, pa je Milanović brže bolje to išao demantirati jer i opet nije potpisao niti jedan dokument.
Ali Milanoviću se mora priznati jedno, a to je da u svom obraćanju stvarno ima impresivnu razinu kreativnosti, prividne argumentiranosti pa čak i autoriteta, iako na kraju krajeva, od cijele njegove predsjedničke karijere vjerojatno ćemo pamtiti samo plamene jazavce i kućne ljubimce kao njegovu ostavštinu. A kad sve to povežemo s njegovim proruskim stajalištima, ne možemo se ne zapitati sada, kada je Elon Musk objelodanio fotografiju Putina dok jaše na medvjedu kao sinonim za svoj otpor ruskoj propagandi i ciljevima, je li taj medvjed zapravo trebao biti Zoran Milanović.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.