Milanovićeve opasne igre: Šutnja Pupovca i ljevice; HDZ pogodio novi crni labud

Ustavni sud je jasno prelomio, u skladu s očekivanjem, dvotrećinskom većinom zabranio sudjelovanje predsjedniku Zoranu Milanoviću u predizbornoj kampanji SDP-a, kao nositelju liste ili kandidatu za budućeg premijera/mandatara koalicije okupljene oko njegove bivše političke stranke, SDP-a. Izjave proteklih dana, ali i danas jasno daju do znanja da nam slijedi žestoka, ali prije svega emotivna borba političkih takmaca.

Milanović je svojim angažmanom povećao izglede SDP-u i pretvorio ga u vodeću stranku ljevice, bacivši u drugi plan na ljevici dotad dominantni Možemo i Sandru Benčić, preuzevši ulogu lidera lijeve oporbe.

I današnje izjave predsjednika SDP-a Peđe Grbina i predsjednika Milanovića pokazuju kako ćemo ponovno slušati teške riječi i gledati prljavu predizbornu kampanju. Milanović i Grbin očito će redikulizirati kampanju, častiti HDZ nazivima 'bandom', a ustavne suce 'gangsterima'.

FOTO: Screenshot

Zaboravili platiti autorska prava Stubliću i grupi Film

Citirajući Juru Stublića i njegove “Rijeke pravde” Milanović i Grbin, bez da su s njim prethodno regulirali autorska prava, pokazuju i što misle o tom segmentu pravne države. Taj trošak vjerojatno nisu ni predvidjeli.

Milanović najavljuje žestoki 'obračun s bandom' i stvaranje nakon izbora ‘Treće Republike’. Pozvao je birače da glasuju za bilo koju opciju samo ne za HDZ, dajući jasno do znanja da računa nakon izbora na sve prilikom formiranja 'vlade nacionalnog spasa': i na Most – koji mu je nekoliko puta već ranije dao košaricu prilikom formiranja parlamentarne većine izabravši prvo Karamarkov HDZ, a potom Plenkovićev HDZ kao partnera, ali i na Domovinski pokret koji nudi treći put i alternativu između HDZ-a i SDP-a.

Ostavku, što su mu sugerirali i neki njemu naklonjeni poput Sandre Benčić iz Možemo, neće podnijeti. Jer on je zamislio da predsjednik Milanović nakon izbora pozove Zorana koji će mu donijeti najmanje 76 potpisa budućih saborskih zastupnika i povjeri mu mandat za sastavljanje nove vlade. Ako Zoran ne bi imao tih 76 potpisa, onda bi vjerojatno predsjednik Milanović  povjerio tom istom Zoranu da sastavi tehničku vladu, kakvu je ranije pripremala za slučaj nepostizanja dogovora između HDZ-a i Mosta bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. I to je glavni razlog zašto se odlučio na kršenje Ustava. Ne želi dati mandat relativnom pobjedniku izbora, već ako ne bude apsolutnog namjerava arbitrirati.

I Milanović i Grbin izravno se populistički obraćaju građanima, narodu, što kako nas povijest uči nikad nije dobro i vrlo često je znalo odvesti u diktaturu protiv koje se, navodno, oni upravo bore.

Hrvatska ipak nije diktatura, jer da jest ovakav cirkus ne bi gledali sada, kao niti 17. travnja kada je Svjetski dan cirkusa. Daleko je od savršene demokracije. I Milanović i Grbin to znaju, ali isto tako to znaju i njihovi koalicijski partneri koje je upravo Milanović proteklih godina častio brojnim uvredama (Orešković, Puljak…), ali i Grbin (koji priželjkuje Pupovca ponovno na svojoj strani, a koji se dosad o svemu nije oglasio) i koji sada o svemu ranije šute kao da je na snazi mafijaška omerta, jer Milanović – koji je sjajan retoričar – kritiku ne prašta.

Za nadati se da u slučaju Milanovićeve pobjede i 'bacanja HDZ-ove bande u more' rijeke pravde neće postati ‘rijeke krvi’ kakve je u osvit Prvog svjetskog rata 1914. sanjao poznati psihijatar Carl Gustav Jung.

Pokušaj 'mini državnog udara'

S druge strane, u HDZ-u su ostali zatečeni ovime i pokazalo se da to nisu očekivali i sada zbijaju redove te čak vraćaju na veliku scenu ranije otpisanog Karamarka, s kojim Plenković već ima i neke nove planove. Milanovićeve poteze tumače strahom od nekih budućih istraga DORH-a ili otkrivanjem njegovih ruskih veza… za što javnosti zasad ne nude dokaze. SDP-ove i Milanovićeve akrobacije Plenković je pak nazvao i 'pokušajem mini državnog udara, kaosom, primitivizmom i šupljom pričom'.

Milanovićeva kandidatura za HDZ je postala svojevrstan novi crni labud kako je 2019. lošije rezultate od očekivanih za europski parlament tada pokušao javnosti protumačiti Robert Kopal, glavni analitičar HDZ-a i tadašnji savjetnik premijera Plenkovića i ipak pogoršala komotnu poziciju kakvu su do prije tjedan dana uživali HDZ i Plenković.

Analitičari su u potezima predsjednika prepoznali zabrinjavajuće pojave

Milanović zasad građanima nudi 'Treću Republiku', iako nije jasno definirao što bi ona značila. Ukidanje izravnog biranja predsjednika države? Vraćanje na polupredsjednički sustav? Ukidanje Ustavnog suda? Izravno biranje na izborima glavnog državnog odvjetnika?

Ili to još ni sam ne zna, već mu to samo jako dobro zvuči. Ubrzo ćemo, nadam se, doznati.